Eko test u službi punjenja budžeta ili očuvanja zdravlja ljudi?

Od 1. januara 2017. na području FBiH počeo se primjenjivati Pravilnik o ispitivanju ispušnih plinova motornih vozila, poznat kao eko test, koji je propisalo Federalno ministarstvo prometa i komunikacija.

Ono što je stvorilo najviše polemike među korsnicima motornih vozila jeste da je uvođenjem eko testa, čija taksa iznosi 50 posto od cijene tehničkog pregleda, došlo do poskupljenja registracije u FBiH za oko 30 KM, pri čemu su većinu naknade za eko test zadržale stanice tehničkog pregleda koje su vršile preglede, dok je drugi dio otišao u budžet FBiH i kantona, kao i stručnim institucijama.

Iz Federalnog ministarstva prometa i komunikacija za Akta.ba kažu da se na prekomjernu zagađenost na neki način moralo reagirati, pa je eko test najvećim dijelom uveden s ciljem razvoja i poboljšanja kvalitete zraka, te zaštite okoliša u FBiH, a da je usklađen s Direktivama Europske unije koje reguliraju ovu oblast, te je neophodan za osiguranje postizanja ciljeva smanjenja emisija štetnih plinova motornih vozila.

“Jasno je da se radi o kompleksnoj materiji zaštite okoliša, svjedoci smo da se pojedini postupci pogrešno sagledavaju, a da niko ne spominje više od 100.000 vozila koja svakodnevno prekomjerno zagađuje okoliš i time znatno negativno utječe na zdravlje svih nas”, kažu iz ministarstva.

Pojedine institucije u Federaciji tvrde kako se važeći Pravilnik koristi u svrhu pribavljanja ogromnih novčanih sredstava u budžet te ga smatraju nevažećim.

U više navrata su tražile da se stavi van snage cjenovnik kojim je uvedeno plaćanje eko takse u iznosu od 22 KM, 32 KM i 36 KM, a koji kako navode, nije u skladu sa državnim Pravilnikom o tehničkim pregledima vozila Bosne i Hercegovine.

Ovim cjenovnikom vlasti FBiH su od građana prošle godine prihodile “nezakonito” 19,4 miliona KM. Iz ministarstva o ovome nisu htjeli puno govoriti naglašavajući kako je osnovni cilj zaštita zdravlja ljudi i okoliša.

AUTOMOBILI NAJVEĆI ZAGAĐIVAČI

Kako pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku, tokom prošle godine su u Federaciji registrirana 628.873 vozila, od čega je 87 posto putničkih, 10,9 posto teretnih vozila te 2,1 posto ostalih kategorija vozila.

Iz Zavoda se navodi kako je 6,1 posto vozila starosti do pet godina, 41,5 posto je u kategoriji od šest do 15 godina, dok je 52,4 posto starije od 15 godina. Po vrsti pogonskog goriva, benzin pokreće 135.044, dizel 400.003, prirodni plin 12.060, a električna energija 233 vozila.

Već nekoliko godina prisutno je veliko zagađenja zraka u brojnim gradovima u Federaciji. Tuzla, Zenica i Sarajevo su samo neki gradovi u kojima je zdravlje građanina bilo ozbiljno ugroženo zbog emisije čvrstih čestica i plinova.

Značajan dio tog zagađenja proizašao je od motornih vozila koja su stara i neprilagođena modernim normama zaštite okoliša i zaštite zraka.

Prema podacima vodećih zemalja, koje provode istraživanja na području očuvanja okoliša, trećina zagađenja zraka potječe od ispušnih plinova motora sa unutrašnjim izgaranjem, koji se u najvećoj mjeri odnosi na emisiju ugljičnog monoksida i ugljičnog dioksida CO2 te drugih štetnih sastojaka nastalih izgaranjem fosilnih goriva u motorima cestovnih vozila.

“Tokom 2016. godine u Sarajevu, za vrijeme najvećeg zagađenja zraka, u cilju smanjenja zagađenosti, primjenjivani su principi vožnje par-nepar  što je izazvalo val ogorčenja građana, jer su na isti način tretirana vozila koja onečišćuju kao i ona koja manje onečišćuju zrak i imaju vrlo suvremenu opremu. Nespremnost nadležnih institucija na adekvatnu reakciju u ovakvoj kriznoj situaciji pokazali su i apeli za nekorištenje osobnih vozila u tom razdoblju, kao jedino rješenje koje je ponuđeno, te se pokušalo zabraniti prometovanje vozilima euro norme manje od tri”, pojasnili su iz ministarstva.

Ove je mjere bilo nemoguće provesti, jer nije postojala baza podataka o vrsti i starosti vozila i utvrđenim emisijama, niti su vozila bila adekvatno obilježena u pogledu euro norme koju ispunjavaju.

Federalnom strategijom zaštite okoliša, kao jedan od razvojnih ciljeva je navedeno prikupljanje podataka o vrsti i starosti vozila sa tehničkog pregleda i utvrđenim emisijama, sve kako bi se moglo utjecati na stopu smanjenja broja vozila bez katalizatora.

Jedan od ciljeva eko-testa je upravo taj, jer je isključenje vozila sa nezadovoljavajućom emisijom štetnih plinova planirano nakon prijelaznog razdoblja testiranja od 2020. godine nadalje, kada eko-test postaje eliminatoran prilikom registriranja vozila.

“Jedan od najznačajnih efekata uvođenja eko testa i njegove pravilne primjene je klasifikacija vozila prema stupnju zagađenja, na sedam različitih ekoloških kategorija, od onih koja su u potpunosti neprilagođena i izuzetno mnogo utječu na onečišćenje do onih koja su moderna i emitiraju vrlo malo čestica i štetnih plinova.  Prednost eko testa provedenog na ovakav način je da je po prvi put na razini Federacije BiH izrađena baza podataka motornih vozila klasificiranih po stupnju zagađenja koje emitiraju”, kazali su iz ministarstva.

78.150 NIJE PROŠLO TESTIRANJE

Prije uvođenja eko testa i njegovog sprovođenja prema EU normama samo je 90 vozila bilo neispravno u 2015. godini, dok je 2016. godine 131 vozilo identificirano kao ono koje ne zadovoljava eko normu, a da bi u prvih 10 mjeseci sprovođenja eko testa prema novom pravilniku, identificirano 78.150 vozila koja nisu prošla testiranje.

Podaci o pregledanim vozilima također ukazuju na nepovoljno stanje našeg voznog parka, tako da imamo 86.067 vozila koja su ispod ekološke norme 1, 23.358 vozila s normom jedan i 49.162 vozila s normom 2. Podaci Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine pokkazuju da je u januaru ove godine registrirano 55.075 automobila u cijeloj Bosni i Hercegovini, od čega ih je više od 60 posto, odnosno 33.657 automobila, s niskim EURO standardom emisija 1, 2 i 3.

Iz ministarstvo kažu da su ovi podaci vrlo dobra podloga za poduzimanje konkretnih mjera i upravljanje onečišćenjem zraka u vrijeme proglašenih “etapa“ zagađenja zraka i omogućuju osnovu za brzu reakciju u smislu smanjenja emisije štetnih tvari od vozila.

“U slučaju velikog onečišćenja zraka moguće je brzo poduzeti mjere isključenja vozila iz prometa koja imaju određenu kategoriju ili normu, tj. koja imaju naljepnicu eko-norme 1, 2, 3, što se utvrđuju po potrebi. Eko normu vozila je veoma lako identificirati po boji naljepnice”, kažu iz ministarstva.

Federalno ministarstvo prometa i komunikacija svjesno je postojanja objektivne potrebe da se učine konkretni koraci po pitanjima zaštite okoliša u dijelu onečišćenja koja potječu od prometa, te je temeljem zahtjeva Europske unije, ali i vođeno ciljem zaštite životne sredine i zdravlja izradilo i usvojilo pravilnik o eko-testu.

Sam pravilnik je donesen sukladno propisanim procedurama u FBiH i na njega je dobijeno pozitivno mišljenje Ureda za zakonodavstvo Vlade Federacije BiH i Federalnog ministarstva financija. U Pravilniku je u potpunosti primjenjena direktiva Europske unije 2009/40/EC, odnosno njena zadnja dopuna 2010/48/EU, a isti je donesen s ciljem upravljanja zagađenjem zraka koje nastaje zbog ispuštanja plinova motornih vozila, što je u skladu sa globalnim težnjama u svijetu.

Iz ministarstva kažu da će nakon isteka godine dana od primjene ovog pravilnika, biti izmjereni i dostupni podaci o emisiji štetnih plinova za sva motorna vozila koja se registriraju na području FBiH, te će ista biti označena adekvatnom naljepnicom, što će omogućiti drugim nadležnim organima efikasnije provođenje mjera zaštite okoliša i smanjenje emisije ispušnih plinova nastalih izgaranjem fosilnih goriva u motorima cestovnih vozila.

Stručnjaci iz ove oblasti smatraju da se radi o apsurdnosti sistema, jer se različiti pravilnici primjenjuju na teritoriji Federacije i Republike Srpske, koja za sada ne planira uvođenje eko naknade. Podržavaju očuvanje okoline, ali to ne smije biti mimo zakona i neopravdano o trošku građana. Na naše pitanje šta će ministarstvo da poduzme u narednom period, da li će doći do izmjene pravilnika i cjenovnika, nisu ništa odgovorili.

I.M/Akta.ba