Ekocid u FBiH: Vlast uspjela i rijeke zakinuti i to za 305 miliona KM

Institucije u FBiH zanemarile prirodu, dok su industrijski zagađivači nastavili djelovati.

Iz Ministarstva naveli da im je fokus poljoprivreda, a nisu rijeke?!

Rijeke su neophodne za život i opstanak čovjeka.

Ovaj univerzalni postulat koji bi trebao vrijediti za cijelo čovječanstvo, ako je suditi prema frapantnim nalazima federalnih revizora, ne vrijedi za vlast i institucije u Federaciji BiH.

Naime, u periodu od 2016. do 2021. institucije u FBiH uspjele su rijeke i drugo prirodno bogatstvo koje se nalazi na vodnom području rijeke Save i koje se prostire na površini od 17.315 kvadratnih kilometara zakinuti za nevjerovatnih 305.678.068 KM!

Ta sredstva su, naime, po važećima zakonima i drugima propisima zarad očuvanja prirode u navedenom period bili dužni investirati.

Ali, prema nalazim revizora to nisu učinili. Inače, na navedenom vodnom području nalaze su vodotoci Bosne, Vrbasa, Une, Sane, Spreče, Usore i Lašve.

U navedenom periodu za 17.473.894 KM zakinuli su i vodno područje Jadranskog mora koje u FBiH zauzima površinu od od 8.621 kvadratnih kilometara.

Ovako izrađene planove upravljanja vodama, u kojima je već naznačeno da veliki iznos sredstava nedostaje za njihovu realizaciju, kako navode revizori, Vlada FBiH je usvojila?!

Nadalje, Zakonom o vodama propisana uspostava Savjetodavnog vijeća za razmatranje sistemskih pitanja upravljanja vodama, te predlaganje mjera za razvoj i poboljšanje upravljanja vodama.

Savjetodavna vijeća u prethodnim godinama, ističu revizori, nisu predlagala mjere za unapređenje mehanizama finansiranja zaštite voda.

Prema saznanjima revizije, ovo Vijeće od 2017. godine nije se ni sastajalo, niti je Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva nakon isteka mandata krajem 2021. godine predložio uspostavu novog vijeća

Revizija je zabilježila i nevjerovatan odgovor iz sektora za vode pri Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva o tome zašto se ne ulaže novac na zaštitu rijeka.

Tako su iz ovog sektora naveli da nisu izdvajana potrebna sredstva jer sektor poljoprivrede već godinama ima prioritet?! Da li može poljoprivreda bez rijeka, pitanje je koje se ovdje samo po sebi nameće.

Kao posljedice izostanka finansijske podrške iz Budžeta FBiH nadležni iz FMPVŠ-a naveli su primjere otkazanih višemilionskih međunarodnih projekata za tretman otpadnih voda u Cazinu i Zenici.

“Važno je napomenuti da je u zemljama okruženja pitanju finansiranja upravljanja vodama posvećena veća pažnja, te su doneseni posebni zakoni kojima je detaljno regulisana ova materija. Primjera radi, u Hrvatskoj je donesen Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva, a u Crnoj Gori Zakon o finansiranju upravljanja vodama.”, naveli su revizori.

Također, istaknuli su i da od 2012. godine Vlada FBiH uredbama o uslovima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sisteme javne kanalizacije kontinuirano prolongira rok za usaglašavanje s graničnim vrijednostima.

Trenutno važećom Uredbom definisano je da se industrijski subjekti trebaju uskladiti s propisanim graničnim vrijednostima do 19. 12. 2023. godine.

Zbog kontinuiranog prolongiranja roka najveći industrijski zagađivači u FBiH nemaju adekvatan tretman otpadnih voda.

Navedeno ima za posljedicu da brojni industrijski subjekti bez ikakvih ograničenja i sankcija ispuštaju u rijeke tehnološke otpadne vode koje značajno prelaze propisane granične vrijednosti.

Radi se o hiljadama tona različitih zagađujućih materija (kao što su: hloridi, sulfati, azot, fosfor i dr.) koje se na godišnjem nivou ispuštaju u površinske vodotoke, zbog čega često nastaju vidljive štetne posljedice po biljni i životinjski svijet.

Navedena problematika može se ilustrovati na primjeru privrednog subjekta “Arcelor Mittal” Zenica, koji uprkos kontinuiranom prekoračenju graničnih vrijednosti za ispuštanje otpadnih voda nesmetano posluje.

Privrednom subjektu je AVP Sava izdala vodnu dozvolu u julu 2017. godine pod određenim uslovima koji su, između ostalog, podrazumijevali obavezu ovog subjekta da osigura razdvajanje i prečišćavanje tehnoloških otpadnih voda iz pogona s ciljem dovođenja svih parametara kvaliteta otpadnih voda unutar graničnih vrijednosti.

U novembru 2022. godine AVP Sava je ovom privrednom subjektu izdala novu vodnu dozvolu, iako on nije izvršio aktivnosti i obaveze definisane prethodnom vodnom dozvolom.

akta.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE