Portal 072info

EKONOMIJA U REGIJI: Kakva je bila 2014. i šta donosi 2015. godina

Stručnjaci iz regije su za Anadolu Agency analizirali ekonomske prilike u zemljama Zapadnog Balkana tokom godine koja je na izmaku te su iznijeli svoja očekivanja 2015. godinu.

Nepovoljan poslovni ambijent i poplave koje su poharale veći dio Bosne i Hercegovine odrazit će se na gubitak u bruto društvenom proizvodu u 2014. godini. Šestomjesečna politička kriza uticala je negativno na ekonomiju Kosova. Pad kupovne moći u regionu odrazio se i na Crnu Goru. Hrvatskoj će trebati mnogo političke volje za postizanje nacionalnog konsenzusa za provođenjem ekonomskih reformi, dok Srbiji u narednoj godini prijeti bankrot ukoliko vlada ne povuče odlučne reformske poteze, smatraju analitičari, javlja Anadolu Agency (AA).

“Zbog političke nestabilnosti, loše poslovne klime, sive ekonomije, izražene korupcije, potpunog zastoja u ekonomskim i strukturalnim reformama, zastoja na putu prema Evropskoj uniji (EU), u smislu ispunjavanja obaveza po osnovu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ekonomija BiH je snosila ogromne posljedice”, smatra profesor ekonomije i ekonomski analitičar Duljko Hasić.

– Kritična stopa nezaposlenosti –

Dodaje kako veliki problem predstavlja i stopa nezaposlenosti koja je dostigla kritičnu granicu od preko pola miliona ljudi. Ključni problem za državu i u narednom periodu bit će odlazak mladih u inostranstvo.

“Od 1. jula 2013. godine BiH se nalazi u izuzetno teškoj situaciji po pitanju izvoza. Nismo uspjeli obezbijediti odgovarajuće uslove i primjenu standarda kada je u pitanju sistem kontrole kvalitete za ključne proizvode, četiri grupe proizvoda – mlijeko, mliječni proizvodi, meso, prerađevine od mesa, peradi, jaja. Po tom osnovu BiH je na godišnjem nivou izgubila blizu 200 miliona maraka”, kazao je ovaj stručnjak.

Poseban problem je što su vlasti enormno zadužile građane koji će narednih godina morati vraćati taj dug.

“Ono što će biti prepreka budućem ekonomskom razvoju u narednom periodu je da su se vlade entiteta zadužile preko emisije trezorskih zapisa, obveznica, prema bankarskom sektoru, u enormnom iznosu i na taj način prvenstveno krpili i popunjavali rupe svojih budžeta. Na taj način je potpuno sužen prostor realnom sektoru da dobije odgovarajuće izvore finansiranja. Na taj način vlasti BiH i vlasti entiteta su zatvorile vrata realnom sektoru”, smatra Hasić koji upozorava kako javna potrošnja predstavalja veliki problem u BiH podsjećajući da preko 47 posto ukupnog GDP-a ide na javnu potrošnju.

Prema njegovom mišljenju, vlasti BiH će već na samom početku dolazeće 2015. imati velike izazove u oblasti ekonomije, a to su, kako kaže, brojni privredni problemi, ali i teško socijalno stanje.

“Neophodno je napraviti izmjene u poreznom sistemu tako da u narednom periodu oni koji zarađuju više, koji uživaju odgovarajuće pogodnosti u ovakvoj situaciji, trebaju više izdvajati, od onih koji su ugroženi, a takvih je zaista puno jer 20 posto stanovništva živi ispod crvene linije egzistencije gdje troši dnevno od 3 do 5 KM”, kaže Hasić.

Dodaje kako se vlasti BiH tokom 2015. godine posebno moraju posvetiti iskorištavanju domaćih resursa kao što su ljudski izvori, hidroenergetski potencijali, potencijali u oblasti metaloprerađivačke industrije, proizvodnje hrane, pogotovo zdrave hrane, halal certificirane i eko-hrane.

– Izgubljena godina za Kosovo –

U 2014. kosovska vlast nije uradila ništa i zato je to izgubljena godina za Kosovo, ocjena je Ibrahima Rexhepija, direktora Instituta za ekonomsko-socijalna istraživanja. On ističe da je 2014. protekla sa puno tenzija i nejasnoća, pa čak i sa gubljenjem vizije za budućnost. Po njegovim riječima, na to nije utjecala samo šestomjesečna politička kriza, nego su od samog početka godine prošla vlada i institucije više bili okrenuti ka izborima, nego ka odlukama u interesu građana.

“Ovu godinu treba zaboraviti što pre i da 2015. godina započne sa mnogo jasnijom vizijom, jer se puno problema povezuje i sa neefikasnošću u 2014, kao i sa pokrivanjem nekih grešaka i nemogućnosti razvoja različitih projekata, koji su trebali da se dogode u 2014.”, kaže Rexhepi.

Dodaje da nije bilo ekonomskog rasta, novih radnih mjesta, siromaštvo je raslo, a i broj ljudi koji rješenje traže van Kosova i odlaze ilegalnim putevima punim rizika. On dodaje da je Vlada bila neuspešna na svim poljima, a jedino su održani u životu, i to po inerciji, već započeti projekti, poput Brezovice, projekta za termocentralu Novo Kosovo, početka izgradnje autoputa Priština – Skoplje, te učlanjenja Kosova u Evropsku banku za investicije i razvoj.

U vezi sa projektom izgradnje novog autoputa, Rexhepi ocjenjuje da putevi Kosovu jesu potrebni, posebno u pravcu Skoplja, ako se ima u vidu da se u tom pravcu odvija 50 posto protoka robe iz uvoza i izvoza, ali da Kosovo nema finansijskih mogućnosti za tako velike projekte.

“Ova vlada treba drugačije da raspolaže novcem, da ne ulaže samo u puteve i asfalt, ima i drugih oblasti kao što je zdravstvo gde ljudi možda i životom plaćaju zbog neorganizacije, nedostatka tretmana ili nedostatka lekova. To je neshvatljivo i neprihvatljivo da se dešava u 21. veku.”

Državni budžet nije samo namenjen platama i pokrivanju socijalnog sektora, već ima i razvojne komponente, kaže on.

Po njemu, Vlada treba da izvrši reorganizaciju poreske administracije i carine, kako bi se omogućilo plaćanje poreza unutar zemlje, što bi bilo olakšanje posebno biznismenima koji ne bi bili prisiljeni da plaćaju porez odmah na graničnom prelazu, već možda u nekom odloženom vremenu kada se ta roba pretvori u novac.

– Nada gradnja autoputa Bar – Boljare –

Crnogorska ekonomija tokom 2014. nije napravila velike pomake u odnosu na 2013. Plate i penzije nisu povećavane, a prema prijedlogu budžeta za 2015, neće biti povećanja zarada zaposlenima u javnom sektoru. Ipak, najavljeni početak gradnje autoputa Bar – Boljare, najvećeg infrastrukturnog projekta u istoriji Crne Gore, može imati pozitivne efekte na crnogorsku ekonomiju.

Ekonomska analitičarka Ana Nives Radović, u razgovoru za AA kaže da je godina koja je na izmaku veoma slična prošloj godini.

“Moramo znati da je 2013. bila godina oporavka, jer je 2012. u ekonomskom smislu bila veoma teška godina. Kroz različite mjere su se pokušale zakrpiti budžetske rupe, raznim nametima. Tako da mogu reći da je 2012. bila godina recesije, prošla godina je bila godina oporavka. Uspjeli smo da se oslobodimo recesije kada su brojke u pitanju, ali je činjenično stanje ostalo isto. Ako uporedimo 2013. i 2014, one su bile veoma slične. Standard građana jeste u padu i niko nije osjetio nekakvo poboljšanje. Mjere koje su uvedene tokom 2013., išle su na štetu građana. Imali smo krizni porez na zarade, što se odrazilo na primanja zaposlenih. To je dovelo do pada potrošnje, a kada imate pad potrošnje, onda je i manje budžetskih prihoda od poreza”, ističe Nives Radović.

S druge strane, investicije su, prema riječima Nives Radović, konačno započete.

“Za narednu godinu je najavljen početak izgradnje autoputa Bar – Boljare. Izgradnja autoputa će donijeti korist, ali će ta korist biti vidljiva tek onog trenutka kada autoput bude izgrađen, i kada bude spajao jedan dio Crne Gore sa drugim”, smatra Radović.

Kaže da se pad kupovne moći u regionu odražava i na Crnu Goru. Srbija i Bosna i Hercegovina su veliki spoljnotrgovinski partneri. Pad standarda u tim zemljama takođe smanjuje mogućnost izvoza crnogorskih proizvoda, ističe Nives Radović.

Kada je u pitanju prognoza za ekonomsku 2015, sagovrnica Anadolu Agency ističe da neće doći do velikih promjena.

“Dakle, 2015. biće godina ulaganja velikih napora za dobijanje malih rezultata. Naredna godina nam je šansa da je iskoristimo onako kako bi trebalo”, zaključila je Radović.

– Šest teških, recesijskih godina –

Hrvatska je šest godina uzastopno pod teretom recesije, ima visoku stopu nezaposlenosti i stalni pad bruto domaćeg proizvoda (BDP-a). Ekonomski analitičar Ante Babić ocjenjuje kako je razlog tome manjak volje za ozbiljnim reformama za koje ne postoji nacionalni konsenzus.

Mišljenja je kako je hrvatska ekonomija u protekle dvije godine “grebala dno” i očekuje oporavak u 2015., a koliki će oporavak biti, ovisit će o razini reformi kojih se boje i građani i političari.

“Svaki put kad im se kaže da će se reforma provesti, ljudi misle da će lošije živjeti, a zapravo je obrnuto. Bez snage za reformu su sve Vlade u posljednjih deset godina”, kaže Babić i naglašava kako su nužne reforme za smanjenje prevelike javne potrošnje.

Prekomjeran je budžetski deficit kojega je Hrvatska sa sobom unijela kao nova članica Europske unije i potpala pod proceduru prekomjernog deficita. Na to se nadovezuje pogoršanje poslovne klime.

Mišljenja je da bi Hrvatskoj pomogao MMF ili Europska komisija (EK).

“Ministri financija i premijeri uvijek misle da bi pozivanje MMF-a ili EK bilo protumačeno u javnosti kao njihova slabost. Ova vlada je to mogla učini početkom mandata, ali još uvijek se to stigne učiniti kako bi provođenje reformi unutar naredne godine prouzročilo pozitivne rezultate”, rekao je Babić.

Naglasio je da su neke zemlje EU, Poljska npr., smatrale kako su ekonomske stvari važne da se stave u ustav, a Hrvatska se bavila brakom. To, kaže, govori o manjku interesa za ekonomski konsenzus. Reforme bi 2015. mogle dovesti stopu rasta od 3, 4 ili 5 posto, kaže, koliko je Hrvatskoj nužno zbog stope kamate vanjskog duga.

– Nema života na kredit –

Novinar i analitičar Miša Brkić ocijenio je da je 2014. godina u Srbiji bila mnogo bolja za obične ljude, nego što faktički jeste te da su građani živjeli i dalje na kredit kao u proteklih 50 godina, dok je stanje srbijanske ekonomije takvo da je “svakog dana nad glavom visio bankrot države i državnih finanija”.

Ono što Brkić smatra pozitivnom zaslugom premijera Vučića jeste što je tokom 2014. godine većina građana postala svjesna da ne može više da se živi na kredit i da ako se tako nastavi, Srbiju očekuje sudbina Argentine, kada je proglašen bankrot, i Grčke u kojoj su uvedene rigorozne štednje.

“Te rigorozne štednje se i ovde najavljuju. Premijer je obećao da će već rebalansom budžeta, koji je u aprilu najavio za juni, početi sa tim sprovođenjem mera, a onda je taj rebalans odložen, desio se pred kraj godine tako se u suštini ništa od svega toga nije dogodilo. Srbija je kako je vreme prolazilo zapadala u sve veće probleme sa javnim finansijama i danas je na osam procenata budžetskog deficita u bruto domaćem proizvodu, kažu da je to veće samo u Ukrajini nego u Srbiji”, ispričao je Brkić.

On je naveo da je ovakvo stanje neizdrživo i da neće moći da se nastavi tako i iduće godine, kada je potrebno da se uštedi oko 700 miliona .

“Nešto od tih reformi je započeto i ove godine, penzioneri su već primili novembarski ček umanjen za 10 odsto, a zaposleni u državnoj službi su dobili manje plate. Da se sa tim počelo u junu, ušteda bi bila veća. Ukupna suma štednje treba da bude oko dve i po milijarde evra u naredne dve godine”, rekao je Brkić i dodao da će se štednja osetiti i u drugim sektorima, poput javnih preduzeća i državne administracije gdje će jedan dio zaposlenih ostati bez posla.

Ističući da situacija nije “nimalo ružičasta” ni za državu, ni za građane te da će 2015. godina biti, ako ne ista, teža od 2014.

“Moj utisak je da taj strah i mogućnost bankrota nije otklonjenja i visi nad glavom Srbiji. Od premijera i vlade i toga koliko budu vukli hrabre poteze zavisi da li će Srbija izbeći taj bankrot. Za sada ima najava, ono što je nacrt budžeta za sledeću godinu, iz toga se može zaključiti da će nekih oštrih poteza biti”, rekao je Brkić.

Podijelite članak