Ekonomisti odgovorili: Treba li BiH novi kredit MMF-a

Bosna i Hercegovina traži sklapanje 36-mjesečnog proširenog aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) u vrijednosti od oko 1,5 milijardi KM.

U toku su razgovori o uvjetima.

image 157

Postavlja se pitanje da li našoj zemlji treba novi kredit i zašto, posebno imajući u vidu da su ranije sredstva, kojima zadužujemo nove generacije, išla za krpljenje budžetskih rupa.

“Da ste me ovo pitali prije pandemije, rekao bih da nam nije potrebno. Ali sada, u ovom trenutku, razumijevajući sve što se dešava zbog COVID-19, i činjenice da imamo ekonomski pad od 6,5 posto, a moguće da će biti i 7 ili 8 posto, vjerovatno ćemo u 2021. godini trebati kreditna sredstva da bi održali budžete stabilnim”, stava je ekonomista Admir Čavalić, asistent na Ekonomskom fakultetu u Tuzli i direktor Udruženja “Multi”.

On je za Radiosarajevo.ba kazao da je zaduženje nužno, i da će se vlast u BiH morati svakako zadužiti, ako ne kod MMF-a, onda na unutrašnjem planu, ali da se MMF pojavljuje kao najpovoljniji kreditor.

Ipak, upozorio je Čavalić, bilo bi jako loše dati taj novac u tekuću potrošnju, bez strukturalnih reformi, što je bila praksa ranijih godina.

Admir Čavalić - undefined
Foto: Facebook: Admir Čavalić

“Pametne zemlje dižu kredite zbog uslovljavanja na čak i bolne reforme. MMF ne bi smio biti kasica, bez reformi. One reforme koje su kod nas eophodne odnose se na socijalni sistem, fiskalni okvir…”, istakao je Čavalić.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović sličnog je mišljenja.

“Treba li nam kredit MMF-a je dobro i teško pitanje. Treba nam jer u prethodnom periodu vlasti ništa nisu radile da ojačaju kompanije, privredu, javna preduzeća pa da prave zaradu i tako popune budžet. Sve nam je oslonjeno na PDV, a ove godine smo s COVID-19, troškovima i aferama probili budžete i sada nam novci trebaju”, naglasio je Pavlović.

On je ukazao da, kada se zadužimo, treba kontrolisati da se novac ne ode na javnu potrošnju nego na stvaranje novih prihoda, profita koji će otići u budžet i kojim ćemo moći vraćati zaduženje.

“I u pismu koje su ekonomisti, među njima i ja, poslali MMF-u stoji da treba strogi monitoring, a to se vlastima ne sviđa”, dodao je Pavlović.

On je istakao da je, kada dobijemo novac, potrebno zaustaviti sve infrastrukturne projekte jer nam nisu hitni, urgentni, da trebaju mjere na uvoz kako bi se očuvala domaća proizvodnja…

“Dobar primjer je ZDK koji je svakome ko je uzeo kredit za novo zapošljavanje, novu opremu, svu kamatu pokrio iz budžeta. Aktivnih mjera ima nebrojeno, ali za to treba volje da se nešto uradi. Ja sam predlagao da se dobije moratorij na otplatu ovogodišnjih obaveza koje iznose oko milijardu KM, ali niko to nije htio da sluša. Da jeste, ne bismo se sada nanovo zaduživali”, zaključio je Pavlović.

Zoran Pavlović - undefined
FOTO: Screenshot: Zoran Pavlović

Inače, sredstva od MMF-a koristit će i vraćati entiteti.

Vjekoslav Bevanda, ministar trezora i finansija BiH, kazao je za Večernji list, da on podržava novi aranžman s MMF-om jer “donosi i potrebne reforme na koje se nekada lakše odlučimo uz tuđu pomoć”.

Tvrdi i da nismo pretjerano zadužena zemlja.

Radiosarajevo

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE