3F6FAB8F D666 4EEA B2B6 DB574E5C3255


AUTOR:
Portal 072info

DATUM:

Mi smo već u provaliji, Evropa i svijet umorni su od nas, a izlaz se ne vidi, kaže na početku razgovora za “Avaz” ekonomistica Svetlana Cenić. Otvoreno, kao i uvijek, za “Avaz” govori o aktuelnim temama, kritizira nerad i pogrešne odluke vlasti, pokušavajući kod ljudi probuditi svijest o potrebi da pažljivije prate gdje završava njihov novac, umjesto teorija zavjere o koronavirusu.

Cenić je bila u grupi ekonomista koji su se nedavno obratili međunarodnim finansijskim institucijama sa zahtjevom da vlastima ove zemlje više ne daju pare bez obećanih, potpisanih i prijeko potrebnih reformi. U početku se činilo da će njihove preporuke biti uvažene.

– MMF sad pokušava da ide naruku našoj državi u smislu ”preuzeli ste obaveze na evropskom putu, to ćemo vam staviti kao uslov, a dobit ćete kredit po mnogo povoljnijim uslovima nego što se sad zadužujete”. Ali, čim dođe do tih osjetljivih tema, zbog kojih se uopšte ne mrdamo na evropskom putu, onda daj pare, a da nema reformi – kaže Cenić te dodaje da je konačno došlo vrijeme za inventuru i račun gdje ide novac, posebno milijarde prikupljene od akciza.

Svatovi kroz Lašvansku dolinu

– Evropsku banku za obnovu i razvoj mi smo molili da to budu brze ceste, jer kroz putarine se autoput ne otplaćuje nikad, ni u mojoj trećoj inkarnaciji ne bi se otplatio. Većina kamiona ne može da plaća toliku putarinu, opterećeni su troškovima, pa dajte nam brze ceste da se vozimo svi. Zašto da do Bihaća bubrege odvalim!? Prođem 100.000 radara, nikad stići. Vozim se Lašvanskom dolinom kao u svatovima, samo nam fale peškiri i mladu da izaberemo. Dajte nešto što nam zaista treba, a ne da se s jedne strane gradi nekih 20 kilometara autoputa, s druge strane 20, pa se malo, cvrc, vozite i opet u svatove – ističe Cenić.

Milijarde maraka prikupljene od akciza na gorivo, umjesto za izgradnju puteva, usmjerene su u budžetsku potrošnju.

Cenić ističe da smo za taj novac mogli i kosmodrom izgraditi, ali ovako se ceste grade kreditima, a sredstva od akciza samo su garancija kreditorima da će imati odakle da naplate tranšu. Nedodirljiv je i sistem PDV-a, kao i svaki mehanizam koji spašava budžete i vlast s enormnim plaćama, dok radnici već dugo traže minimalnih 1.000 KM, a rudari se štrajkom moraju boriti da doprinosi njihovim kolegama budu plaćeni kako bi mogli u penziju.

– Odavno je ta društvena podijeljenost na sceni. Privatizacija bez vladavine prava je pljačka. To sam i tada govorila. Tako se kroz privatizaciju, a posebno kroz politiku kao najprofitabilniju granu, u kojoj svi imaju privilegije, stvorila jedna novokomponovana bogataška elita i sirotinja s druge strane. Sve se više raslojavamo. Anketa o potrošnji stanovništva nije urađena od 2015. godine. Je li nas to ne interesuje kako ljudi žive, kolika je socijalna raslojenost?

Imamo li mi tu socijaldemokratiju, molim vas da mi kažete. Gdje je ta ljevica koja živi izvanredno i ima potpuno isti program kao i ovi koji su, k’o fol, desnica? Vi ne znate kud ćete između ljevice i desnice, jer svi su za socijalnu pravdu. Evo, i MMF upozorava, a nekada to nije radio, da razvoj države koči ogromna ekonomska diferencijacija. Da ne govorimo o korupciji koje je sve više, jer niko ništa ne mijenja zato što i on čeka da dođe na neku listu, da uzme što se da uzeti, pa ćemo poslije ganjati pravnu državu – ističe Cenić.

Ljudi ostaju bez posla

Zbog kašnjenja u nabavci vakcina, dodaje, imat ćemo ogromne posljedice. Cenić podsjeća na izjave zvaničnika iz oba entiteta da će se ekonomijom baviti kad prođe korona, zatim nekoordinirane mjere koje nisu puno pomogle privredi, nepostojanje državne vlasti, osim kad primaju plaće. U ovoj godini sve dolazi na naplatu.

– Pogledajte vijest koliko je ljudi kažnjeno i upozoreno da čiste tablice, kao da ove puteve čisti neka savršena služba pa nema blata. Sad se gleda na svaki način da se nekako budžet spasi. Tako su krojeni i ovi korona zakoni u FBiH, iz jednog džepa da se premjesti u drugi, a vama, privrednicima, šta Bog da. U 15 dana januara u FBiH je bez posla ostalo 11.000 ljudi, a ova godina će biti još gora. Eksperimentiše se rješenjima pa niste sigurni šta će biti ujutro, a građanima i privredi najbitniji su sigurnost i povjerenje – dodaje Cenić.

Upozorava i na loš odnos prema stranim investitorima.

– Imate primjer da je FBiH stimulirala izvoz u firmama s dva zaposlena, a ne one koje su povećale broj zaposlenih, jer je traženo da vlasnik mora biti prijavljen u FBiH. Onda se desi da jedan “Hepok”, kroz koji je fond iz Emirata, kroz otplatu starih dugova i investicije, dao 30 miliona državi, bude odbijen. Firma registrovana tu, samo što je vlasnik negdje tamo i njih hladno odbiju. Kakva je to poruka stranim direktnim investitorima!? Užasno loša – navodi Cenić.