Ekonomski stručnjaci: Do kraja godine možemo očekivati 96.000 nezaposlenih i pad BDP-a od 9,5 posto!

Podijelite vijest

Bosanskohercegovačke kompanije od januara osjećaju posljedice pandemije koronavirusa i to zbog pada uvoza iz Kine, a kriza u Italiji dodatno ih naglašava. Jer, upravo Italija, uz Njemačku, je najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH, navodi se u izvještaju pod nazivom „COVID-19, ekonomske posljedice za Bosnu i Hercegovinu, mjere i rješenja“, koji su radili Admir Čavalić, Faruk Hadžić i Damir Bećirović i koji je objavila Fondacija „Friedrich Naumann“ iz Sarajeva.  

Izvještaj „COVID-19, ekonomske posljedice za BiH, mjere i rješenja“Izvještaj „COVID-19, ekonomske posljedice za BiH, mjere i rješenja“ - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba

Pravi problemi

– Pravi problemi nastaju polovinom marta, kada dolazi do zaustavljanja ekonomskih aktivnosti, povećanja nezaposlenosti i pada javnih prihoda. Makroekonomske simulacije u izvještaju pokazuju da će BiH imati pad BDP-a za 2020. godinu od 3,97 do 9,53 posto. Ovo znači 96.767 nezaposlenih osoba do kraja godine, shodno pesimističnom scenariju – naglašeno je u izvještaju.

Dodaje se da je pravovremenom primjenom mjera iz izvještaja moguće ovaj broj održati na nivou do 33.284 nezaposlena U izvještaju se posebno naglašavaju postojeći negativni makroekonomski uvjeti u BiH (nestabilnost penzionih sistema, usporavanje ekonomije u 2019. godini na nivo od 2,8 posto, uz odlazak od oko 50.000 građana u datoj godini) koji zemlju čine nespremnom za postojeću krizu, uz napomenu da se najveći pritisci očekuju na zdravstveni sektor i zavode za zapošljavanje.

– Poseban finansijski teret se odnosi na interventne mjere vlada za stabilizaciju ekonomije. Procjena je da će trebati minimalno dvije milijarde KM sredstava u ovoj godini – pojašnjeno je.

Mjere u izvještaju su klasificirane po ročnosti efekata (kratkoročne i srednjoročne) i nadležnostima (državne, entitetske, kantonalne i gradske/općinske).

– Mjerama se nastoje iskoristiti potencijali javnog i finansijskog sektora u svrhu stabilizacije i spašavanja realnog sektora bh. ekonomije. To prije svega podrazumijeva odgađanje i privremeno smanjenje poreznih i drugih obaveza prema državi, zatim osiguranje protoka roba, uz aktivniju saradnju s međunarodnim finansijskim institucijama. Izmjena Zakona o PDV-u, kao najvažnijem porezu u državi, od ključne je važnosti za privredu. Na nivou entiteta potrebno je uspostaviti stabilizacijske i garantne fondove te preuzeti plaćanja doprinosa za penziono i osiguranje u slučaju nezaposlenosti za pravna lica do isteka stanja prirodne ili druge nesreće.

Adnan Huskić: Pandemija koronavirusa prvenstveno zdravstvena i ljudska katastrofa - Avaz, Dnevni avaz, avaz.baAdnan Huskić: Pandemija koronavirusa prvenstveno zdravstvena i ljudska katastrofa

Nužno je čim prije omogućiti normalno funkcioniranje privrede i ukinuti antitržišne mjere kontrole cijena. Entiteti trebaju da provedu emisiju “korona obveznice” kao osnovnog izvora finansiranja predloženih mjera. Kantoni u FBiH imaju najbolje alate za “kreativna rješenja” poput obrazovne i medijske podrške, digitalizacije, ali i unapređenja industrijske zaštite. Konačno, gradovi i općine trebaju biti prva linija pomoći lokalnoj privredi, a naročito obrtnicima koji u ovom trenutku u najvećem broju gase svoje firme – navodi se.  

Sve mjere navedene u izvještaju ovise o vanrednom finansiranju, koje treba osigurati kroz međunarodne donacije, kredite iz inozemstva, kredite iz domaćih izvora, kroz emisije obveznica i dostupnim budžetskim sredstvima (budžetske uštede).

– Sve predložene budžetske uštede, koje moraju uslijediti, imaju dugoročan efekt na stabilizaciju budžeta u narednom periodu kada recentna zaduženja dođu na naplatu. Budžetska likvidnost se, osim toga, održava intenziviranjem javno-privatnog partnerstva i suspenzijom općih kolektivnih i granskih ugovora, čime se štiti od masovnih tužbenih zahtjeva zaposlenika u javnom sektoru – naglašeno je.  

Adnan Huskić u ime Fondacije „Friedrich Naumann“ za „Avaz“ je kazao da je pandemija koronavirusa prvenstveno zdravstvena i ljudska katastrofa koja je zadesila svijet.

– Utjecaj koji će pandemija imati na cjelokupni život, društvo i politiku su nesagledivi. Ekonomski efekti krize će se posebno osjetiti u manje razvijenim državama, gdje spada i BiH. Govoreći o ekonomiji, Farid Zakarija (Fareed Zakaria) je rekao da trenutna kriza nije recesija, nije ni Velika depresija, već velika ekonomska paraliza. Svoj skromni doprinos trenutnoj debati o načinima borbe protiv krize u koju je BiH upala, Fondacija „Friedrich Naumann“ daje kroz objavljivanje ovog izvještaja – istakao je Huskić. 

Čavalić: Milioni KM štete - Avaz, Dnevni avaz, avaz.baČavalić: Milioni KM štete

Konkretne mjere

Ekonomista Admir Čavalić za „Avaz“ je rekao da se radi o specifičnoj krizi na koju se mora reagirati čim prije.    

– Svaki dan znači milione maraka štete domaćoj privredi i gubitak na stotine nezaposlenih. Zbog toga predstavljamo ovaj sveobuhvatan dokument s nekih pedesetak mjera za različite nivoe vlasti u BiH – pojasnio je Čavalić. 

Hadžić: Neophodna reakcija - Avaz, Dnevni avaz, avaz.baHadžić: Neophodna reakcija

Ekonomista Faruk Hadžić nam je kazao da su u ovom dokumentu, osim predloženih mjera, ponuđene i projekcije kretanja naše ekonomije zavisno od mjera pomoći države prema privredi, sve radi ukazivanja na hitnost i neophodnost reakcije, što može pomoći donosiocima odluka u BiH. 

Bećirović: Ekonomski „crni labud“ - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba Bećirović: Ekonomski „crni labud“

Ekonomista Damir Bećirović ističe da prvi put u novijoj historiji nemamo jasan ekonomski uzrok krize.  

– Ovo je ekonomski „crni labud“, koji je zaustavio svjetsku ekonomiju. Mi kao ekonomisti ne dajemo recepte za izlazak iz krize, egzaktnost je privilegija prirodnih i tehničkih nauka, mi nudimo bolje razumijevanje ekonomskih dešavanja i okvir koji može pomoći svima, od vlasti i privrede do pojedinaca, da ga iskoriste kako bi kreirali svoj najbolji put i način izlaska iz ove situacije, a koja je, naglašavam, više nego kompleksna – istakao je Bećirović.

Ne smije se ugroziti nezavisnost Centralne banke BiH

Osim mjera za djelovanje, u izvještaju se navodi i šta ne činiti. Tako se kaže da se ne smije ugroziti nezavisnost Centralne banke BiH, odnosno funkcioniranje institucije Valutnog odbora. Pri tome se upozorava na „naivnu intervenciju“, kako je opisuje Nasim Nikolas Taleb (Nassim Nicholas), a koja se odnosi na sklonost prevelikog interveniranja u oblastima gdje su koristi minimalne, dok se premalo intervenira u oblastima gdje je to neophodno i hitno.

Ova vrsta naivnog intervenizma može se vidjeti i u nekim aktivnostima kriznih štabova različitih nivoa vlasti. Riječ je o intervenciji radi intervencije, a koja se pojavljuje iz razloga što postoje neka interna ili javna očekivanja da neko nešto preduzme. Nekada je bolje ne činiti, naročito sada kada druge zemlje poput Austrije i Danske nastoje normalizirati društveni i ekonomski život. 

Pretvoriti krizu u šansu

Kao dodatak u izvještaju se navode i savjeti za kompanije.

– Sve se promijenilo kako na tržištu poslovne tako i na tržištu lične potrošnje. Nakon pandemije ništa neće biti kao prije, ali ista tržišna pravila nastavljaju da važe, s nešto izmijenjenim općim uvjetima. Konkretno, ovo znači da će opstati oni koji se na najbrži način prilagode i održe svoju vezu s potrošačima/cama i drugim stejkholderima. Zbog toga već sada domaće kompanije moraju preuzeti inicijativu i pretvoriti krizu u šansu – navedeno je.

Avaz.ba


Podijelite vijest