Ekonomski stručnjaci o sivoj prognozi MMF-a: Bh. vlasti su pogrešno reagirale na pandemiju

To što je Međunarodni monetarni fond (MMF) u svom novom izvještaju obznanio da će posljedice pandemije koronavirusa na bh. ekonomiju biti još drastičnije u odnosu na proljetne prognoze, ekonomske stručnjake i analitičare u našoj zemlji nije iznenadilo.

Duboka recesija

MMF je u aprilu predvidio da će ekonomija ove godine padati za pet posto. U novom izvještaju navedeno je, pak, da će bh. ekonomija zabilježiti pad za 6,5 posto. Stručnjaci ukazuju na to da u suštini ulazimo u duboku recesiju te da će, vjerovatno, do kraja godine uslijediti još jedna revizija ove procjene MMF-a, koja za BiH može biti još nepovoljnija, jer su naše vlasti, zapravo, pogrešno reagirale na posljedice pandemije.

Admir Čavalić, ekonomski stručnjak, kaže da je „problem realizacija ‘korona zakona’, za koji se apsolutno mašilo“.

– To se znalo otpočetka i sada generalno nemamo ideja. Vidimo i danas, ovi zakoni o doprinosima su nedorečeni i, trenutno, nema ideja kako dalje. MMF preporučuje ulaganje u infrastrukturu, dakle, javne investicije, a kada se kaže ulaganje, to podrazumijeva transparentno ulaganje bez korupcije, bez kašnjenja i barijera, što se u BiH ne događa i što onda ne treba biti poticaj. Ali, s druge strane, MMF potcrtava da je sada najvažnije uraditi digitalnu transformaciju ekonomije, odnosno investirati u digitalnu infrastrukturu – kaže Čavalić.

Prof. Vjekoslav Domljan dodaje da se kriza koja je počela kao zdravstvena, pretvorila u ekonomsku, potom u finansijsku, a ona će se pretvoriti u fiskalnu. U suštini, umjesto solidarnosti s građanima i firmama, vlasti, govori on, sebe stavljaju u fokus.

Stope rasta

– Treba imati u vidu da se model ekonomskog razvoja BiH istopio, a korona je zapravo virus istine, pa je ona, između ostalog, otkrila to na način da je sada bjelodano svima jasno da se radi o potrebi dizajniranja novog modela ekonomskog rasta i razvoja. BiH nema taj model razvoja utemeljenog na produktivnosti. Jer ne mogu se imati visoke stope rasta samo povećanjem zaposlenosti – govori prof. Domljan.

Ispod afričkih standarda

– Nužno je prije svega ostvarivati više stope rasta povećanjem produktivnosti. Međutim, nema produktivnosti rada, jer nema ulaganja u istraživanje i razvoj, ona su ispod afričkih standarda. Nema istraživača niti istraživačkih instituta, nema produktivnosti, nema konkurentnosti i nema ostvarivanja dohotka na ino-tržištu i rasta životnog standarda. To je, dakle, jedan začarani krug koji treba presjeći uvođenjem politika produktivnosti i zaglavljujemo u zamci srednjeg dohotka. U toj situaciji mi smo već 20 godina – ocjenjuje prof. Domljan.

Avaz

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE