Elektrane na ugalj žele zamijeniti hidroelektranama i solarnim panelima

Elektrane na ugalj žele zamijeniti hidroelektranama i solarnim panelima

Bosna i Hercegovina bi do kraja godine trebalo da Evropskoj komisiji predstavi plan prestanka korištenja uglja u proizvodnji električne energije, kojim je predviđena pravedna tranzicija ka obnovljivim izvorima energije.

Ovo je jedna od obaveza koju je Savjet ministara BiH uputio Evropskoj komisiji kao dio Akcionog plana za energetsku podršku EU regionu zapadnog Balkana ukupne vrijednosti milijardu eura, kako bi se ubrzala zelena tranzicija ka obnovljivim izvorima energije.

Ranjiva domaćinstva

Polovina novca će biti iskorištena za investicije, a druga polovina kao podrška ugroženim kategorijama zbog povećanih cijena energenata. Tako je akcionim planom predviđena podrška za više od 200.000 ranjivih domaćinstava u BiH, penzionera i socijalnih kategorija.

Zanimljivo je da je u prevodu dokumenta na naš jezik engleska formulacija “just transition”, što znači pravedna tranzicija, preveden kao “samo tranzicija”.

Do početka naredne godine akcioni plan predviđa odvajanje proizvođača, dobavljača i distributera električne energije i gasne infrastrukture u skladu s Trećim energetskim paketom, a isti tok dat je za rješavanje dugogodišnjeg problema u vezi s uklanjanjem sumpora iz tečnih naftnih goriva.

– Sve elektrane na ugalj, uključujući i novoizgrađene, moraju biti u potpunosti usklađene s pravnom stečevinom EU o državnoj pomoći i zaštiti životne sredine, a kršenje direktive o količini sumpora mora biti uklonjeno -navedeno je.

Nacrt zakona o električnoj energiji

BiH bi na državnom nivou trebalo da do početka sljedeće godine usvoji nacrt zakona o električnoj energiji, u kojem bi trebalo da bude definisano uspostavljanje operatera za trgovanje električnom energijom na državnom nivou i omogućavanje proširivanja načina trgovanja električnom energijom.

Sve su ovo obaveze oko kojih se vlasti BiH proteklih godina nisu mogle dogovoriti, ali postoji očekivanje međunarodne zajednice da će vlasti u BiH u novom sazivu početi da rješavaju sva ova pitanja kako bi mogle obezbijediti značajnu finansijsku pomoć EU i drugih međunarodnih organizacija za pravednu energetsku tranziciju.

U narednom periodu bi trebalo i usvojiti Berlinsku deklaraciju, koju su ostale zemlje u regionu usvojile u novembru na sastanku Berlinskog procesa, a BiH je još nije usvojila. U ovoj deklaraciji su navedeni svi ciljevi energetske tranzicije i posvećenost stvaranju uslova za veće učešće obnovljivih izvora energije u ukupnom energetskom miksu.

Finansijska podrška

U najkraćem roku bi trebalo finansijski podržati do 400 malih i srednjih preduzeća u njihovim naporima da poboljšaju energetsku efikasnost, poput ugrađivanja solarnih elektrana, toplotnih pumpi, utopljavanja ili sprovođenja drugih mjera za energetsku efikasnost. Takođe bi u najkraćem roku trebalo sličnim mjerama podržati i mjere energetske efikasnosti na zgradama i stambenim objektima.

U najkraćem roku se, takođe, očekuje usvajanje deklaracije o ciljevima za smanjenje uticaja na klimatske promjene u skladu s planom EU za 2030. koji podrazumijeva smanjenje ispuštanja stakleničkih gasova za najmanje 55 posto i potpuni balans u ispuštanju stakleničkih gasova do 2050. godine.

Planirane su i medijske kampanje s ciljem da tokom 2023. godine najmanje polovina stanovništva bude upoznata sa svim ovim planovima koje je Savjet ministara usvojio u konsultacijama s EU i Energetskom zajednicom.

Povlačenje 70 miliona eura

U Ministarstvu za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose BiH su za “Nezavisne” rekli da je implementacija akcionog plana uslov za povlačenje 70 miliona eura pomoći Evropske komisije za BiH, koja je dodijeljena prije nekoliko dana.

Oni su naveli da će od ukupnog iznosa od 70 miliona evra, 50 miliona biti usmjereno za pomoć siromašnim potrošačima, odnosno ugroženim domaćinstvima kako bi prevazišli povećanje cijene grijanja, dok je 20 miliona predviđeno za podršku mjerama energetske efikasnosti u malim i srednjim preduzećima, te domaćinstvima.

– Pomenuti izvještaj sačinili smo u punoj koordinaciji i saradnji sa nadležnim entitetskim institucijama, uvažavajući njihove sugestije i preporuke. Mi smo uradili svoj dio posla te u skladu s obavezama uputili smo dokument prema Delegaciji EU u BiH – istakli su oni.

Avaz

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE