2 12
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Izdvojeno / Vijesti
Kurbani 2021

U elektromobilnosti Bosna i Hercegovina zaostaje za regijom i Evropskom unijom, problem je nepostojanje zakonskog okvira za razvoj ove grane autoindustrije. Ipak, uprkos zakonskim preprekama, BiH ima 145 punionica za električna vozila, ali i tri puta manje registriranih ekološki prihvatljivih vozila. Tačnije, 41 električno i 890 vozila na hibridni pogon.

Potrebna strategija

Haris Muratović, predsjednik Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima pri Privrednoj komori FBiH, kaže da BiH ne drži korak s EU kada je u pitanju energetska tranzicija te da će ovakvom politikom brzo doći u energetsku ovisnost.

Prema njegovom mišljenju, da bi BiH spremno dočekala val električnih automobila, vlasti moraju uvrstiti projekt u strategiju razvoja te napraviti veću mrežu stanica za punjenje električnih automobila.

Kako navodi, to nije velika investicija, mogu se dobiti sredstva evropskih pretpristupnih fondova.

– Sredstva koja su planirana za Blok 7 treba uložiti u obnovljive izvore, prije svega u solarne elektrane, uključiti građane kao partnere i napraviti korektan plan protočnih elektrana, ne ovih koje uništavaju okoliš – kazao je Muratović za „Avaz“.

Javni konkurs

Indira Sulejmanagić iz Federalnog fonda za zaštitu okoliša kaže da Fond kroz programske aktivnosti predviđa poticajna sredstva za prelazak na korištenje električnih automobila.

– Sredstva su dostupna svim zainteresiranim putem javnog konkursa. Međutim, imali smo slab odaziv, uglavnom se to svelo na nekoliko kompanija. Na institucijama i privrednim društvima je da prijave projekte. Kantoni i javna preduzeća bi trebali da prepoznaju ovu šansu da mogu dobiti kao grant dio sredstava ukoliko se odluče na ekološki povoljnija vozila – istakla je Sulejmanagić.

Sulejmanagić: Malo projekata

Fond je, kako kaže Sulejmanagić, finansirao i projekte gradnje električnih punionica jer i to predstavlja prepreku za masovniji prelazak na ovaj tip vozila.

– Ako nemate dovoljan broj punionica, manji je i interes. I tu je vrlo oskudan broj projekata, radi se samo na pojedinačnim slučajevima. Potrebno je jačati svijest i razmišljati na ekološki prihvatljiv način, a poseban problem je što u siromašnijim društvima građani nisu dovoljno ekološki osviješteni – kazala je Sulejmanagić.