Screenshot 6 774 17
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti

Nedavno je veći dio Pakistana ostao bez struje, a austrijski stručnjaci su upozorili da postoje prijetnje po sistem električne energije u Evropi. Nadležne smo pitali koliko je ovaj sistem stabilan u Bosni i Hercegovini. Izvršni direktor za rad i održavanje sistema Elektroprijenosa Bosne i Hercegovine Cvjetko Žepinić uvjerava da je sistem stabilan. Napomenuo je da postoji razlika između sistema i mreže te se osvrnuo na pad frekvencije zbog čega je 7. januara na sjeverozapadu Rumunije nestalo struje.

“Tada se sistem u cijeloj Evropi podijelio na dva dijela i nijedna mreža nije bila ugrožena, pa samim tim ni mreža Bosne i Hercegovine. Mreža nije ni uzrok toga što se desilo, tako da elektromreža u Bosni i Hercegovini nije ugrožena. Ona je dobro definisana. Ovdje se odrazilo na stabilnost sistema zato što se sistem u Evropi podijelio na dva dijela. U jednom sistemu desio se pad frekvencije, a u drugom je bio blagi rast frekvencije. Kroz sat je sve stabilizovano”, ukazao je.

Ponovio je da bosanskohercegovačku mrežu ne može, kako je rekao, ugroziti neki sistem. Zatim je dodatno objasnio poteškoće koje su se desile u Rumuniji.

“Sistem se podijelio na dva dijela i u sistemu gdje je višak proizvodnje u odnosu na potrošnju frekvencija nešto poraste, a u sistemu u kojem je manjak ona padne. To je sve automatika u narednih pola sata ili sat tamo gdje je višak smanjila proizvodnju. Zatim se stanje normalizira i to se desilo u Bosni i Hercegovini 8. januara. Mi smo bili u sistemu gdje je bio višak proizvodnje. Frekvencija je nešto porasla i automatika elektrana odradi obaranje proizvodnje. Izjednači se proizvodnja i potrošnja”, istakao je Žepinić.


Prema njegovim riječima, tamo gdje je bio manjak povećala se proizvodnja struje. Tvrdi da u ovakvim situacijama ne ispaštaju potrošači.

Kakva je infrastruktura u Bosni i Hercegovini?

Potom se osvrnuo na stanje same infrastrukture za distribuciju električne energije u Bosni i Hercegovini – koliko je ona ugrožena.

“Infrastruktura nije zastarjela, štaviše mreža u Bosni i Hercegovini je dobro dimenzionirana i dobro kapacitirana. Čak je predimenzionisana iz razloga što je nažalost potrošnja danas manja nego što je bila 1991. godine”, naglasio je.

Kao razloge za prethodno je naveo industrijski pad i smanjenje broja stanovnika. Kako je kazao, u posljednje tri godine pada potrošnja električne energije. Procijenio je da je pad prošle godine iznosio 20 posto u odnosu na 2017. kada je dostignut, kako je izjavio za Klix.ba, predratni nivo potrošnje. Između ostalog, gašenje proizvodnje u mostarkoj kompaniji Aluminij je izdvojio također kao jedan od razloga za značajnije smanjenje potrošnje.

“Sada imate situaciju kao da se na autoputu voze dva automobila. Predimenzionirana je i ima bolje kapacitete nego mnoge razvijene evropske države”, dodao je.

Žepinić smatra da predimenzioniranost mreže najbolje pokazuju gubici na prenosnoj mreži.

“Gubici na prenosnoj mreži su skoro 1,8 posto godišnje i to se ne dešava čak ni u Njemačkoj zato što je tamo mreža mnogo više opterećena. Pouzdanost mreže nam je na izuzetno visokom nivou i ne govorim vam to napamet ili što bi to neko želio čuti. To je zaista tako. Potrošnja u Bosni i Hercegovini je posljednjih nekoliko godina u zimskim danima dvije hiljade megavata. To je vrhunac, a kapacitet svih naših interkonektivnih vodova je pet hiljada megavata. Moglo bi se desiti da za dnevnu proizvodnju pogasimo sve elektrane, a cijela država bi imala struju. Vrlo je razvijena interkonektivna mreža sa Srbijom, Hrvatskom i Crnom Gorom”, potcrtao je.

Snažni vjetrovi i snijeg kao prijetnje

S obzirom na učestalije zemljotrese i druge nepogode, Žepinića smo pitali koliko su dalekovodi i druga infrastruktura otporni na njih.

“Zemljotrese kao što su oni koji su se desili u Hrvatskoj ovakava gradnja skoro da ne osjeti. Nama veću opasnost, koja neće dovesti do mraka, u perspektivi predstavljaju jaki udari vjetra kojih nije bilo prije. Naši dalekovodi i stubovi koji se grade od 50-ih godina do danas nisu projektovani za udare vjetra jače od 100 kilometara na sat. To je slučaj i u ostatku Evrope. U Hercegovini su bili udari vjetra i do 160 kilometara na sat. Zato su nam padali neki stubovi. Jednom su pala dva stuba između Sarajeva i Mostara, ali to potrošači nisu osjetili jer postoji dvostrano napajanje. Klimatske promjene su uzrokovale orkanske vjetrove kojih nije bilo na Balkanu”, ukazao je.

Zato je najavio da će prilikom projektovanja novih stubova nastojati da budu otporniji na snažne vjetrove. Napomenuo je da problem mogu uzrokovati i veće količine snijega, ali tvrdi da ni tada potrošači ne ispaštaju.

Klix.ba