Elektronski potpis u BiH postoji, ali još nije zamijenio šalter. Zašto?

Od 1. jula 2024. godine građanima Bosne i Hercegovine omogućen je elektronski potpis, i to 18 godina nakon donošenja Zakona o elektronskom potpisu BiH. Gotovo dvije godine kasnije, iako je većina građana čula za digitalni identitet, odnosno digitalno predstavljanje, i elektronski potpis, anketa N1 pokazuje da ih mnogi nikada nisu koristili. Iz IDDEEA-e poručuju da je glavni izazov i dalje nedovoljno razvijen broj digitalnih servisa u javnom sektoru

Kako se približava ljeto, tako građani Bosne i Hercegovine ponovo svjedoče dobro poznatoj svakodnevici: nepreglednim redovima ispred šaltera u općinama, policijskim upravama i drugim institucijama u kojima vade lične dokumente, prijavljuju prebivalište ili završavaju druge administrativne obaveze. Umjesto jednostavne procedure, mnoge i dalje dočekuju gužve, nedovoljno jasne upute i hodanje od šaltera do šaltera zbog uplata i obrazaca. Upravo u takvoj svakodnevici pitanje elektronskog potpisa postaje važnije nego ikad, ali i otvara logično pitanje: ako postoji, zašto još nije zamijenio šalter?

Odgovor, barem prema rezultatima ankete i odgovorima Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), leži u nekoliko razloga: mali broj institucija nudi stvarne online usluge, aktivacija i dalje zahtijeva fizički dolazak, a mnogi građani još nemaju dovoljno prilika da elektronski potpis koriste u svakodnevnim administrativnim postupcima

Prema rezultatima ankete, 91 posto učesnika navelo je da je čulo za digitalni identitet i e-potpis, dok devet posto nije upoznato s tim uslugama

Međutim, kada je riječ o stvarnoj upotrebi, brojke pokazuju znatno skromniju sliku. Samo 17 posto ispitanika odgovorilo je da e-potpis koristi redovno, 29 posto nekoliko puta, dok je 34 posto reklo da ga nikada nije koristilo. Dodatnih 20 posto navodi da zna za ovu mogućnost, ali je nikada nije koristilo

To znači da je formalna informiranost visoka, ali da između saznanja da usluga postoji i njene stvarne upotrebe i dalje stoji ozbiljan jaz.