Screenshot 4 29
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
Kurbani 2021

Nedostatke zdravstvenog sistema u BiH pokazala je pandemija, a potpuna podređenost COVID-u usložnila je stanja ostalih bolesnika. Ljudski život postao je vrlo jeftin, pacijenti sve zapušteniji, a posljedice pogubne, što zabrinjava kardiologa Elmira Jahića.

I pored pandemije koronavirusa te velike stope smrtnosti u BiH u odnosu na druge zemlje u svijetu, kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzročnici smrtnosti u našoj zemlji te se spektru oboljenja iz ove oblasti mora posvetiti ozbiljna pažnja, smatra eminentni kardiolog Elmir Jahić.

Inače, kardiovaskularne bolesti podrazumijevaju bolesti srca i krvnih sudova, prvenstveno arterija mozga. U odnosu na sve bolesti iz ovog medicinskog spektra, okvirno 90 posto smrtnih ishoda nastupa usljed akutnog infarkta srca i moždanog udara. Ovo je svjetska statistika koju, nažalost, prati i Bosna i Hercegovina.

“U našoj zemlji posebno je pogubno to što je u ukupnoj smrtnosti više od 50 posto zbog kardiovaskularnih bolesti, što nije u skladu sa svjetskim trendovima i loše je u odnosu na druge statistike”, kaže na početku razgovora za Klix.ba Jahić.

Jahić: Imamo povećan broj oboljelih od kardiovaskularnih bolesti (Foto: A. K./Klix.ba)
Jahić: Imamo povećan broj oboljelih od kardiovaskularnih bolesti (Foto: A. K./Klix.ba)

Iako zvanične statistike još uvijek ne postoje, Jahić iz prakse navodi da je u našoj zemlji, ali i svijetu, došlo do povećanog broja obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti u vremenu pandemije koronavirusa. Posebno teškim periodom smatra početak pandemije, kada su sve snage bile usmjerene na COVID-19, bez adekvatnog tretiranja ostalih oboljenja, što je već ostavilo pogubne posljedice na hronične bolesnike te pacijente kod kojih se zakasnilo u dijagnosticiranjima.

“Razlozi su prije svega u tome da hronični pacijenti s bolestima srca nisu mogli pravovremeno i adekvatno ići na redovne kontrole. Također, plašili su se da idu u zdravstvene ustanove koje su nerijetko bile mjesto velike koncentracije zaraženih koronavirusom, pa i u trenucima kada su imali izražene tegobe. Zbog toga su često kod kuće prebolovali akutni infarkt srca ili moždani udar te imaju ozbiljne posljedice, a nemali broj je završio sa smrtinim ishodom”, navodi Jahić, koji je inače i direktor Medicinskog instituta Bayer u Tuzli.

Povećanom broju oboljelih i umrlih, kako navodi naš sagovornik, doprinijelo je i to što zdravstvene ustanove, posebno u početnom periodu pandemije, nisu radile takozvane hladne slučajeve, a bilo je i trenutaka u kojima se nisu tretirali ni hitni slučajevi.

“Ukoliko budemo imali adekvatne statistike, vremenom ćemo vidjeti kolike smo zaista posljedice pretrpjeli od infekcije, odnosno koliko je pacijenata zaista umrlo od koronavirusa, a koliko zbog pogoršanja osnovne bolesti”, dodaje Jahić.

Loša zdravstvena kultura

Pored svih manjkavosti bh. zdravstvenog sitema te pandemije koronavirusa, kao jedan od temeljnih uzroka visoke stope smrtnosti od kardiovaskularnih oboljenja, Jahić navodi i vrlo nizak nivo zdravstvene kulture pacijenata.

“Kada tome još dodamo odsustvo adekvatnih preventivnih programa i slabost našeg zdravstvenog sistema koja je pokazala svoje pravo lice u periodu pandemije, rezultat je ovakav kakav nažalost imamo. Vrlo je teško spriječiti nastanak bolesti ukoliko pacijenti neće sami za sebe učiniti jedan minimum. Povrh svega moram naglasiti da su bitni preventivni programi u smislu fizičke aktivnosti, pravilne ishrane i otkrivanja oboljenja u ranoj fazi, koji bi trebali ići od nadležnih institucija još od vrtića i škola. Bitno je i individualno ponašanje odraslih osoba u smislu preventivnih pregleda, posebno kod osoba koje su iz rizičnih skupina, odnosno imaju pozitivnu porodičnu anamnezu, konzumiraju cigarete, imaju šećernu bolest, povišenu masnoću, gojazni su i slično”, naglašava Jahić.

Jahić: Neadekvatan odgovor zdravstvenog sistema (Foto: A. K./Klix.ba)
Jahić: Neadekvatan odgovor zdravstvenog sistema (Foto: A. K./Klix.ba)

Zdravstveni sistem u našoj zemlji nije ujednačen te se dešava da u zavisnosti od bolnice pružanje zdravstvenih usluga nije na istom nivou, iako je to suprotno pozitivnim zakonskim aktima pa čak i Ustavu BiH.

“U proteklih 30 godina top teme našeg društva i države su bile izvan zdravstva, jer nijedna od njih nije obuhvatala reformu u smislu promjena koje se dešavaju u okruženju, ali i svijetu. Očigledno je da je u BiH ljudski život vrlo jeftin. Građani znatan iznos novca izdvajaju za zdravstvo, međutim, pitanje je na koji način su ta sredstva raspoređena, odnosno koliko ide na plaće zaposlenika, a koliko za pružanje usluga pacijentima. Pod hitno moramo napraviti reformu u skladu s razvijenim zemljama, povećavajući kvalitet pružanja usluga”, smatra sagovornik portala Klix.ba.

Zdravstveni incidenti nakon preležane korone

S druge strane, za zdravstvene profesionalce u ovom trenutku posebno je izazovan postcovid period, s obzirom na to da se suočavaju sa specifičnim stanjima pacijenata koji su preležali infekciju SARS-CoV-2 virusom. Takva stanja, kako nam pojašnjava Jahić, traju od nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci, a karakterišu ih promjene na srcu i respiratornom sistemu.

“Jedan od temeljnih problema kod infekcije su trombo-embolijski incidenti, odnosno stvaranja ugrušaka u arterijskim i venskim krvnim sudovima, koji mogu dovesti i do smrtnih ishoda. Posebno je interesantno da su kod znatnog broja pacijenata koji su preminuli, a gdje su, prema istraživanjima, rađene obdukcije, pronađeni krvni ugrušci koji su začepili kapilarnu mrežu, a nisu se mogli dijagnosticirati, iako su uzimali redovnu terapiju”, pojašnjava Jahić.

Za oboljenje COVID-19 kaže i da je specifično zbog činjenice da kod osoba sa srednjom i teškom kliničkom slikom dovodi do oštećenja srčanog mišića, a zabilježeni su i slučajevi dijagnosticiranja takozvanog miokarditisa ili stvaranja perikardne tečnosti.

“Iz naše prakse znamo da ova stanja traju od nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci i ona trebaju privremenu terapiju koja olakšava funkcionisanje pacijenata, ali ćemo vremenom vidjeti da li će doći do ozbiljnijih posljedica kod njih”, navodi Jahić, ističući da bi pacijenti nakon preležane infekcije trebali imati kvalitetan nadzor, posebno pulmologa i kardiologa.

Značaj posta na poboljšanje zdravlja

Razgovor s profesorom na Medicinskom fakultetu u Tuzli obavili smo u mjesecu ramazanu te nas je zanimalo koliko je post važan za očuvanje zdravlja. Na početku odgovora Jahić podsjeća da postoji nekoliko vrsta vjerskog posta, ali i da određene metode ovakvog odricanja od hrane i pića preporučuju i nutricionisti, kako bi se regenerirao organizam.

“Kada govorimo o mjesecu ramazanu, primarna je duhovna komponenta, ali ne može se zanemariti ni zdravstveni aspekt posta. On prije svega ima ulogu u pružanju odmora gastrointestinalnom traktu od hrane, ali se tada cjelokupan organizam čisti i od svojih loših i nezdravih ćelija. Tada dolazi do procesa detoksikacije, a post je vrlo bitan i za humoralni sistem koji je vezan za šećernu bolest i povišenu masnoću u krvi. U svemu tome smanjuje se i stres, odnosno pritisak na krvne sudove, što smanjuje kardiovaskularne incidente”, pojašnjava tuzlanski kardiolog.

Jahić: Brojni su benefiti posta (Foto: A. K./Klix.ba)
Jahić: Brojni su benefiti posta (Foto: A. K./Klix.ba)

Post također pozitivno djeluje i na mentalno zdravlje, a njegova dobra svojstva osjete i ostali hornični bolesnici, zbog čega Jahić preporučuje njegovo povremeno prakticiranje tokom cijele godine, a ne samo u periodu mjeseca ramazana, ako se govori o sljedbenicima Islama.

Iako živimo u izuzetno stresnom vremenu u kojem se mnogi građani bore s osiguranjem egzistencije, na samom kraju našeg razgovora doktor Jahić naglašava da ipak treba imati u vidu da zdravlje mora biti visoko na listi prioriteta, a da bi se njegovo očuvaje moglo ostvariti potrebno je znatno više voditi brigu o sebi i članovima svoje porodice.