Energetska zajednica uvodi sankcije BiH jer godinama krši regulative u oblasti plina

Vijeće ministara Energetske zajednice, tijela kojim članice EU zajedno sa državama Balkana i drugim, donose odluke radi kreiranja najvećeg internog tržišta za električnu energiju i gasa na svijetu, u narednim danima trebalo bi donijeti odluku o sankcijama prema Bosni i Hercegovini, potvrđeno je za Fokus.ba u Sekretarijatu Energetske zajednice.

Kako je istaknuto, nametanje mjera prema BiH dešava se zbog nepoštivanja Drugog energetskog paketa u sektoru plina.

-Budući da Bosna i Hercegovina nije poduzela nikakve mjere za otklanjanje kršenja ove regulative, još od 12. oktobra 2017. godine, Sekretarijat je podnio obrazloženi zahtjev Vijeću ministara prema članu 92. Ugovora tražeći nametanje mjera – stoji u zaključku koji bi se trebao naći pred ovim ministarskim vijećem.

Treba naglasiti da je BiH bila jedina zemlja kojoj je Energetska zajednica uvela sankcije 2015. godine, jer nije ispunila navedene preuzete obaveze. Nakon što su jednom sankcije 2017. godine suspendovane, iz istih razloga,BiH ponovo prijeti mogućnost novog uvođenja sankcija.

Sankcije koje bi trebale biti donesene uvijek se nanovo dogovaraju, no one se uglavnom odnose na uskraćivanje glasačkih prava unutar EZ, zatim sredstava Evropske unije. Svakako najveća sankcija odnosi se na činjenicu da bih godinama ne može da ispuni uvjete koje propisuje EZ što joj onemogućava i članstvo u EU.

O čemu se radi?

Ministarsko vijeće Energetske zajednice je još 24. oktobra 2013. usvojilo Odluku 2013/04 / MC-EnC kojom se utvrđuje kršenje zakona Energetske zajednice proglašavajući da Bosna i Hercegovina nije ispoštovala određene obaveze iz Ugovora u vezi s transpozicijom Direktive 2003/55 / EC. Sve ovo se odnosi na regulative iz oblasti plina.

Budući da BiH ove nedostatke nije otklonila do 2014. Ministarsko vijeće Energetske zajednice 23. septembra 2014. godine utvrdilo je ozbiljno i uporno kršenje regulative u slučaju naše države.

Iako je Sekretarijat EZ pružio svu potrebnu pomoć, primjerice u izradi nacrta zakona o gasu na nivou države u skladu sa Trećim energetskim paketom on do danas nije usvojen. Poznato je da su predstavnici RS-a najveći protivnici donošenja ovog zakona.

Ministarsko vijeće je 16. oktobra 2015. godine usvojilo odluku o mjerama koje su se sastojale od suspenzije prava Bosne i Hercegovine da učestvuje u glasanju. Evropska unija pozvana je da poduzme odgovarajuće mjere za obustavu financijske podrške projektima u gasnom sektoru u Bosni i Hercegovini.

U godinama koje su slijedile predstavnici BiH dali su brojna obećanja da će otkloniti ova kršenja evropskih regulative zbog čega su navedene sankcije privremeno povučene.

Inače, protiv BiH se vodi čak devet postupaka pred Energetskom zajednicom. Jedan od njih se odnosi zbog nerazdvajanja Elektroprivrede BiH, gdje bi se morala distribucija odvojiti od od termoelektrana. Inače, ovo je trebalo biti završeno još 2006. godine.

Također postupak se vodi i zbog neprenošenja zakonske regulative na državnom nivou. Riječ je o zakonu o regulatoru za električnu energiju i zakonu o tržištu električne energije. Nadalje jedan prekršajni postupak vezan za Rafineriju Brod, zbog mazuta koji ima previše sumpora, a još jedan zbog neprenošenja direktive o energetskoj efikasnosti, prije svega na području Federacije BiH.

BiH prijeti još jedan, najnoviji postupak, a on se odnosi na kršenje pravnog poretka Energetske zajednice kod davanja državne garancije za izgradnju Bloka 7 Termoelektrane Tuzla. Za Energetsku zajednicu je sporno što je ta državna garancija izdata u visini sto posto investicije, a pošto je Elektroprivreda BiH tržišno preduzeće, smjela bi biti maksimalno do 80 posto investicije.

A. Dučić / Fokus.ba