Portal 072info

Entiteti poskupili tehnički pregled

Bosna i Hercegovina je posebna po mnogo čemu, pa tako i po tome da niži nivoi vlasti mogu donijeti pravilnike i propise kojim će kontrirati onim s državnog nivoa. Sva nemoć državnog nivoa naspram entitetskog pokazala se u sektoru saobraćaja, odnosno procesu registracije vozila. Naime, godinama je na snazi bio Pravilnik o tehničkom pregledu vozila, koji je donijelo državno Ministarstvo prometa i komunikacija i taj pravilnik je odredio jedinstvenu cijenu tehničkog pregleda vozila u cijeloj zemlji.

Dodatni namet

Međutim, federalno Ministarstvo prometa i komunikacija od 1. januara 2017. godine donosi svoj pravilnik kojim, bez volje državnog nivoa, odlučuje zasebno naplaćivati ekotest, koji je sastavni dio tehničkog pregleda jednog vozila. Preciznije, osim tehničkog pregleda koji je 55 KM, vozači plaćaju i ekotest od 22 do 36 KM, zavisno od vrste vozila. Ovaj dodatni namet apsurdan je građanima, privrednicima, pa čak i državnom Ministarstvu, samo je federalna vlast vidjela logiku u dodatnom plaćanju nečega što je sastavni dio tehničkog pregleda.

Naime, ekotest je mjerenje ugljenmonoksida kod benzinskih motora i mjerenje zatamnjenosti gasova kod dizel-motora. Za oboje postoje propisane granične vrijednosti i kada ih vozilo ne ispunjava, ono treba biti proglašeno tehnički neispravnim.

Danima smo pokušavali doći do sagovornika u federalnom Ministarstvu kako bi nam razjasnili motive naplate ekotesta, te svrhu u koju novac ide, no, bezuspješno. Iako nam je Željko Matoc, pomoćnik ministra za sigurnost cestovnog prometa, kazao da je pripremio pisani odgovor na naša pitanja, zapelo je na višem nivou. Naime, prema riječima Matoca, odgovore je trebao potpisati ministar Denis Lasić, što nije učinio za nekoliko dana.

image

Denis Lasić nije potpisao odgovor svog pomoćnika / arhiva oslobođenja

Dodatnih nameta nisu pošteđeni ni vozači u Republici Srpskoj, samo što je u ovom entitetu to urađeno na malo drugačiji način. Ne naplaćuju se ekotestovi, ali se od 1. januara ove godine prilikom registracije vozila naplaćuje ekotaksa od pet do 50 KM, također u zavisnosti od vrste vozila. Iz Ministarstva saobraćaja i veza RS-a negiraju da se radi o istom nametu kao u FBiH.

– Ekotest se u Republici Srpskoj ne naplaćuje posebno. To je u sklopu tehničkog pregleda koji košta 55 KM za putničko vozilo. Međutim, Ministarstvo za prostorno uređenje je donijelo uredbu prošle godine, koja je stupila na snagu 1. januara, a kojom je propisalo visinu naknade koja se plaća pri registraciji vozila. Ta naknada se naplaćuje u zavisnosti od karakteristika vozila. Ne može se reći da se ista stvar naplaćuje u FBiH i RS-u, ispričala nam je Nataša Kostić, pomoćnica ministra saobraćaja i veza RS-a, konstatirajući da je ovo ministarstvo nadležno za izdavanje odobrenja za rad stanicama za tehnički pregled i njihovu kontrolu.

Iz Ministarstva prostornog uređenja RS-a su nam kazali da su naše pitanje o načinu utroška prikupljenih sredstava od ekotaksi proslijedili Fondu za zaštitu životne sredine RS-a, koji i prikuplja sredstva, ali da nisu dobili odgovor.

– Obračun naknade se vrši na osnovu podataka o vozilu i obvezniku plaćanja upisanim u isprave vozila, koji se izdaju u skladu sa posebnim propisom kojim se utvrđuje registracija vozila. Sredstva od ove naknade, u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima, prikupljaće Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost te usmjeravati u projekte za zaštitu vazduha. Donošenje ove odluke je još jedan korak u ispunjavanju obaveza prema usklađivanju domaćeg zakonodavstva sa EU direktivama. Sve zemlje u okruženju već odavno prikupljaju naknadu po ovom osnovu, rekli su nam iz Ministarstva.

Zoran Andrić, pomoćnik ministra u državnom Ministarstvu prometa i komunikacija, za Oslobođenje kaže kako je problem ekotesta nastao kada je federalno Ministarstvo donijelo Pravilnik na osnovu Zakona o prevozu u FBiH, gdje su određene odredbe iz Pravilnika o tehničkim pregledima, ustvari, dodatno uređene federalnim propisom.

– Jedinstvenog cjenovnika tehničkog pregleda su se dužne pridržavati, u skladu sa Zakonom, sve stanice za tehnički pregled koje rade u BiH. Kada se radi o ekotestu, odgovore treba dati federalno Ministarstvo, da vidimo da li su oni imali neke razloge zašto danas dodatno naplaćuju ovu stavku. U Republici Srpskoj je drugačiji slučaj. Oni ekotest provode u okviru pravilnika koji je na snazi. Naše ministarstvo se zalaže za ekotaksu, ali na način da onaj ko više zagađuje, više i plaća. I to bi trebalo da da neku svrhu, a to je da smanji zagađenje. Vozila koja najmanje zagađuju ne treba ni da plaćaju. U FBiH naplaćuju ekotest i ne radi se o ekotaksi. Trenutno je propisano da od tehničkih pregleda dva posto naknade ide u budžet, ali sam siguran da ta dva posto nisu namjenska sredstva koja se dalje troše na unapređenje saobraćaja. Namjenu tih sredstava ne može definisati naše ministarstvo, opet to radi entitetsko koje i prikuplja ta sredstva, pojašnjava Andrić.

Kontrola stanica

Desetog maja je u Službenim novinama objavljen novi Pravilnik o tehničkom pregledu vozila i bit će na snazi od 18. maja. U njemu je, kaže Andrić, dodatno uređena oblast kontrole stanica za tehnički pregled.

image

Tehnički pregled su prolazila i vozila koja nisu ispunjavala uslove

– S obzirom na to da su do sada tehničke preglede prolazila mnoga vozila koja to ne bi smjela, uveli smo normu da kada kontrolor izgubi dozvolu za tehnički pregled, gubi licencu i mora ponovo polagati, jer je očigledno da ne radi dobro. Do sada je ovdje postojao propust, gdje bi kontrolor bio zatvoren samo na sedam dana i nakon toga nastavio s radom kao da ništa nije bilo, naglašava on.

Predsjednik Udruženja prevoznika RS-a Nikola Grbić kaže kako plaćanje ekotakse nije i neće doprinijeti boljem okolišu.

– Apsolutno ništa se neće uraditi po tom pitanju, isto kao što ništa nisu uradile akcize ni jedne ni druge. Ja bih nadležne razumio i opravdao da su ta sredstva koja će se odvojiti od ekotaksi iskoristili kao što se to radi u zemljama Evropske unije. Tamo kada kupujete prevozničkim firmama kamione s euro 6 motorom, dobijete subvenciju 10.000 eura da ne biste zagađivali sredinu, ističe Grbić.

Dodaje kako je suludo pričati o zaštiti okoliša kada je “godinama u državu uvozio vozila kakva god je ko htio”.

– Suludo je o tome pričati kada se i dan-danas tako radi u Bosni i Hercegovini. Uvoze se vozila koja se na Zapadu izbacuju i mi pričamo o nekoj zagađenosti. Ja bih podržao tu akciju u kojoj oni nama uzimaju po 50 KM kada bi to išlo u prave svrhe, navodi Grbić.

Oslobodjenje.ba

Podijelite članak
  • 5
    Shares