Epilog suicidalnog kapitalizma: Očekujemo da će Zemlju spašavati oni koji je najviše uništavaju

Prije nekoliko dana u Glasgowu je započela je konferencija UN-a o klimi, COP26, te će potrajati dvije sedmice. Mnogi smatraju kako je riječ o ključnoj UN-ovoj konferenciji gdje bi se trebali donijeti neki presudni koraci po pitanju kontrole negativnih učinaka klimatskih promjena, no neki nisu do te mjere entuzijastični ističući kako je ovakvih konferencija bilo i ranije, a obećanja se daju kako bi se kršila. 

Očekivano, svi su se nominalno obvezali da će smanjiti zagađenje, naročito oni koji najviše tome pridonose. Stručnjaci i aktivisti pak poručuju kako je ovo zadnja šansa za klimu. Kakve su pretpostavke da pregovori uspiju.

Zaboravite razgovor o globalnom zatopljenju i stakleničkim gasovima. Pravi izazov s kojim se susreću pregovarači je pitanje povjerenja, odnosno njegovog nedostatka. Ključne relacije koji su dovele do uspjeha na konferenciji u Parizu 2015. prekinute su. SAD i Kina su tu ali nakon četiri godine vladavine Donalda Trumpa i sve većeg rivalstva, dvije zemlje se gledaju s dubokom sumnjom.

Naši životi će se promijeniti

Klimatske promjene jedan su od najhitnijih svjetskih problema. Vlade moraju obećati smanjenje plinova ako želimo spriječiti veće globalni poraste temperature. Ipak, oprez je nužan kada obećanja daju najveći svjetski zagađivači, poput SAD-a i Kine. Svi naši životi će se promijeniti. Odluke donesene ovdje mogle bi utjecati na naše poslove, način na koji grijemo svoje domove, što jedemo i kako putujemo. Povrh svega, tu su i problemi s novcem: neuspjeh međunarodne zajednice da isporuči davno obećanih 100 milijardi dolara za pomoć siromašnijim zemljama u suočavanju s klimatskim promjenama, bitno je urušio kredibilitet ove grupe.

Kredibilitet i obim posla

Snažna predanost pariškom cilju postizanja neto nule do 2050. godine – to jest, da se u atmosferu ne doda više emisija ugljika nego što može ukloniti – stvara kredibilitet. Jedan od najvećih izazova za ovu grupu je obim posla. Odgađanje prošlogodišnjeg sastanka zbog Covida je jedan od razloga, delegati su rado razgovarali, ali su odbijali donositi odluke dok se ne sretnu licem u lice. Dakle, Glasgow ima ogromnu agendu, posebno po pitanju financiranja kako se zemlje nose s klimatskim promjenama.

Postoje i složeni detalji o tome kako treba provoditi Pariški sporazum koji još uvijek nisu riješeni. Pitanja o transparentnosti, tržištima ugljika i istim vremenskim okvirima za smanjenje emisija ugljika prkosila su najboljim naporima pregovarača u šest godina nakon Pariza.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE