EU i sporna obuka istražnih organa na Zapadnom Balkanu

Nevladine organizacije optužuju EU da u obučavanju pripadnika službi krivičnog gonjenja u zemljama Zapadnog Balkana i Afrike i razvoju tamošnjih “kapaciteta nadzora” nije vodila računa o mogućnostima zloupotrebe.

„Dosje dostavljen Uredu ombudsmana EU-a sadrži interne dokumente i priopćenja o projektima kojima je obuhvaćena obuka, dostava tehnologija i financiranje agencija za krivično gonjenje u trećim zemljama, posebice u Africi i na Zapadnom Balkanu”, piše euroactive.

Nevladine organizacije, kako navodi ovaj portal, izražavaju žaljenje što su u svim slučajevima institucije EU i agencije propustile dati procjenu učinka i potencijalnih posljedica na ljudska prava i privatnu sferu iako bi zloupotreba (kapaciteta za nadzor, prisluškivanje, praćenje finansijskih tokova i slično) stavljenih na raspolaganje agencijama tih zemalja mogla imati dalekosežne posljedice. Nevladine organizacije to, kako dalje navodi portal, označavaju kao propuste administracije.

“Institucije EU-a također moraju osigurati u svojim vanjsko-političkim odnosima poštovanje ljudskih prava, na primjer procjenom rizika za ljudska prava koje njihovo djelovanje nosi. Međutim, naše istraživanje pokazuje da ove procjene nedostaju kada se nadzorni kapaciteti izmještaju u zemlje izvan EU”, rekao je Ioannis Kouvakas, odvjetnik i zamjenik voditelja pravnog odjela Privacy Internationala”, piše euroactive.

Sporna obuka

„Pritužba se izričito odnosi na obuku koju su tijela EU-a provela u službama za provedbu istražnih radnji trećih zemalja (državna tužilaštva i policijske agencije, carinske i poreske službe) koja obuhvata online-prikupljanje informacija, tehnike prisluškivanja i dešifriranje presretnutih poruka.

Pri tome je posebno spomenuta Agencija EU za obuku i doškolovavanje pripadnika službi krivičnog gonjenja – CEPOL, koja je alžirskoj policiji pokazala kako se falsifikuju profili u socijalnim medijima i kako se instrumenti nadzora koriste za prikupljanje informacija.

Polaznici treninga u Crnoj Gori su naučeni kako koristiti tzv. IMSI-hvatače, koji se mogu koristiti za identifikaciju svih mobilnih uređaja na određenom području, na primjer tokom demonstracija”, piše euroactive.

Marokanske snage sigurnosti dobile su “obuku u oblasti telekomunkacija” na kojoj su naučili kako da prisluškuju određene uređaje. „Također su naučeni kako izvući podatke iz zaplijenjenog mobilnog telefona, uključujući fotografije, poruke, internetsku povijest, GPS podatke i izbrisane datoteke”, piše euroactive.

Na drugoj obuci, polaznicima je pojašnjeno kako se ulazi u podatke, bazirane na Cloudu, što ih osposobljava za ulazak u aplikacije ali i u Dropbox, Slack, Instragram, Facebook i Twitter ali i šifrovane poruke (Messaging-Apps), koje raspolažu sa Backup-funkcijom.

Ovaj briselski portal navodi i primjer kako je Maroko bila jedna od zemalja, koja je navodno koristila softwar za špijunažu Pegasus izraelske sigurnosne firme NSO, kako bi hakovala telefone visokorangiranih političarki i političara, novinarki i novinara.

Bh. službe naučene kako pratiti i prisluškivati korisnike interneta

Kada je riječ o BiH portal navodi slijedeće:

„U okviru treninga španjolska policija je objasnila bh. službama za krivično gonjenje kako pronaći i prisluškivati ​​korisnike interneta u istragama o financijskom kriminalu te je predstavila špijunska softverska rješenja, uključujući i ona, koje prodaje NSO (izraelska tehnološka tvrtka poznata po spornom programu za špijuniranje – Pegasus – op. red)”, piše euroactive.

Žalba nevladinih organizacija se, kako piše euroactive, također odnosi na projekte u okviru EU-fonda za Afriku, razvijenih s ciljem upravljanja migracijskim tokovima.

„Niger, strateško središte za trgovinu ljudima, je dobio 11,5 milijuna eura za nadzorne dronove, kamere i softver. Sredstva su također korištena za razvoj Centra za prisluškivanje i uređaja za prisluškivanje mobilnih telefona. Novi nigerijski Zakon o borbi protiv trgovine ljudima, koji je stupio na snagu pod pritiskom EU-a, zahtijeva od vlasti da dostave relevantne informacije stranoj zemlji koja traži identifikaciju nigerijskih državljana”, piše euroactive.

„Još jedan projekt granične kontrole proveden je u Bosni i Hercegovini, gdje su vlasti opremljene uređajima za registraciju, bazama podataka i uređajima za uzimanje otisaka prstiju.

U jednom od svojih odgovora, Europska komisija je navela da “nema obveze niti potrebe da Komisija provede procjenu posljedica koje ovakve obuke imaju u pogledu zaštite podataka”.

Nevladine organizacije opovrgavaju ovaj argument, tvrdeći da institucije EU moraju osigurati poštivanje zakona i načela ljudskih prava s obzirom na to da one, sa svojim projektima obuke, istražne organe zemalja Zapadnog Balkana i Afrike opremaju uređajima, tehnikama i tehnologijom koja bi im mogla omogućiti masovni nadzor. Za ovim argumentom posegnuo je evropski zastupnik Patrick Breyer, koji dolazi iz Njemačke. “Komisija je pokazala neznanje, kada smo je pitali o procjeni negativnih posljedica, što nije prihvatljivo”, rekao je on.

„Bez prethodne procjene utjecaja na ljudska prava, ovakve bi mjere mogle predstavljati ozbiljnu prijetnju ”, rekao je Manos Papadakis, suosnivač Homo Digitalisa”, piše euroactive.