EU objavila ekonomski plan težak 9 miljardi eura: Gdje je tu BiH

Evropska komisija danas je usvojila sveobuhvatan za Zapadni Balkan s ciljem poticanja dugoročnog ekonomskog oporavka regije, podrške zelenoj i digitalnoj tranziciji, te podržavanju regionalne integracije i konvergencije s Evropskom unijom.

Komisija je dala prijedlog za mobilizaciju do 9 milijardi eura bespovratnih sredstava iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć IPA III za period 2021. do 2027. godine za podršku ekonomskoj konvergenciji s EU.

Plan utvrđuje deset vodećih investicijskih inicijativa u ključnim oblastima za ekonomski razvoj, kao što su održiva transportna i energetska povezanost, zelena i digitalna transformacija, jačanje konkurentnosti privatnog sektora i podrška zdravstvu, obrazovanju i socijalnoj zaštiti, uključujući Garantni fond za mlade za stvaranje mogućnosti zapošljavanja mladih.

Slijedi sažetak Ekonomskog i investicijskog plana za Zapadni Balkan, sa akcentom na Bosnu i Hercegovinu. Napominjemo, naša zemlja nije uvrštena u svim tačkama i inicijativama.

U sklopu Inicijative 2 (povezivanje sjevera i juga) planiran je završetak 75% glavnog cestovnog koridora sjever-jug koji povezuje glavne gradove srednje Evrope preko Sarajeva u Bosni i Hercegovini do luke Ploče na jadranskoj obali (Koridor 5C), u skladu sa standardima autocesta. Također se planira unapređenje željezničke veze duž istog koridora.

Pojačat će se povezanost glavnih gradova Sarajeva i Podgorice, povezujući se dalje sa postojećim i planiranim mrežama u Bosni i Hercegovini i pružajući direktnije veze između susjeda.

U sklopu Inicijative 5 (prelazak s uglja) planiran je dovršetak interkonekcije za gas Bosna i Hercegovina – Hrvatska, kao nadopune navedenoj diversifikaciji i povećavajući potencijal i diversifikaciju postojećeg distribucijskog sistema gasa u zemlji.

Također, planiraj je završetak Transbalkanskog koridora za prenos električne energije u Srbiji u okviru interkonekcije između Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine i kao okosnica distribuciji električne energije cijelog regiona i prema EU.

U sklopu Inicijative 6 (talas renoviranja), Komisija predlaže širenje “EU talasa renoviranja” na Zapadni Balkan.

Na građevinski sektor otpada više od 40% ukupnog utroška energije na Zapadnom Balkanu. Renoviranje javnih i privatnih objekata u skladu s minimalnim standardima energetske učinkovitosti može dati izrazito značajan doprinos smanjenju emisija stakleničkih plinova, poboljšati životni standard građana, kao i njihovo zdravlje. Talas renoviranja objekata proveden uz pomoć Energetske zajednice pomoći će Zapadnom Balkanu u dekarbonizaciji javnog i privatnog fonda objekata, s jakim naglaskom na digitalizaciji i uzimajući u obzir energetsko siromaštvo. EU će zajedno s međunarodnim finansijskim institucijama podržati napore partnera s Zapadnog Balkana da utrostruče trenutnu stopu obnove i uštedu energije u postojećim objektima i postignu gotovo nulti energetski i emisijski standard u novim objektima.

U sklopu Inicijative 7 (upravljanje otpadom i otpadnim vodama), planirana je odrška uspostavljanju odgovarajućih sistema praćenja parametara zraka i vode i mjerama za sprečavanje zagađenja.

U sklopu Inicijative 8 (digitalna infrastruktura):

Nastavlja se razvoj i uvođenje nacionalne širokopojasne infrastrukture kod šest partnera s Zapadnog Balkana, uz ubrzanje pripreme za dalja ulaganja na drugim lokacijama, s posebnim naglaskom na povezivanje ruralnih područja.

Planirano je uspostavljanje sigurnih, energetski učinkovitih i pouzdanih podatkovnih centara, „edge“ i „cloud“ infrastrukture, pri čemu bi se istovremeno osiguravala usklađenost s pravilima i temeljnim vrijednostima EU-a, uključujući zaštitu podataka, kao i povezivanje s EU inicijativama u vezi sa kompjuterima visokih performansi, digitalnim inkubatorima i inovacijskim hub-ovima.

Nadovezujući se na postojeće inicijative poput Balkanske digitalne autoceste, potrebno je dodatno istražiti sinergije s drugim oblastima povezivanja, poput transporta i energije, u kontekstu dijeljenja infrastrukture. Uz to, ciljano korištenje tehnologije i podataka za donošenje boljih odluka ima velik potencijal za pružanje bolje kvalitete života građanima u regionu. Također će se pružiti podrška za prilagođavanje brzom transformativnom tehnološkom razvoju kako bi ostali prosperitetni i konkurentni. EU će promovirati globalnu saradnju u digitalnom obrazovanju kroz obnovljeni Akcijski plan za digitalno obrazovanje (DEAP) i promovisati jednakost u pristupu, posebno za grupe u nepovoljnom položaju, uključujući Rome.

U sklopu Inicijative 9. (ulaganje u konkurentnost privatnog sektora):

Planirano je povećanje iznosa bespovratnih sredstava za podršku privatnom sektoru u kontekstu Investicionog okvira za Zapadni Balkan. Nadalje, 50% finansiranja iz privatnog sektora EU-a trebalo bi biti usmjereno na inovacije i zeleni rast.

Planirano je povećanje garancijskog kapaciteta u prilog investicijama, prije svega za jačanje konkurentnosti MSP-a i jačanje otvaranja novih radnih mjesta, posebno u smislu zadovoljavanja potreba mladih, kroz Garantni fond za Zapadni Balkan.

Mobilizacija pomoći za održivu transformaciju poljoprivredno-prehrambenih sistema i ruralni razvoj u regionu.

U sklopu Inicijative 10 (garantni fond za mlade):

Garantni fond za mlade je shema kojom se osigurava da svi mladi dobiju kvalitetnu ponudu zaposlenja, kontinuiranog obrazovanja, stažiranja ili pripravničkog staža u roku od četiri mjeseca nakon što ostanu bez posla ili napuste formalno obrazovanje. Vodeću inicijativu Garantnog fonda za mlade trebaju provoditi vlasti Zapadnog Balkana u skladu s Garantnim fondom za mlade EU. Predlaže se njegova realizacija u četiri faze, od kojih bi svaka mogla imati koristi od podrške EU-a.

Klix.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE