(Autor je profesor na katedri klasičnih studija i međunarodnih odnosa i direktor programa studija za mir i pravdu na Tufts University. On je takođe i predsjedavajući upravnog odbora The Dayton Peace Accords Project).
fokus.ba
Narod u BiH takođe želi veći angažman EU i ulaganje u gradnji bolje i svjetlije budućnosti njihove zemlje.
EU je poduzela novu BiH inicijativu koja obećava “konkretne poteze i prijedloge” u narednim sedmicama kako bi pomogla liderima u zemlji da organizuju vladu koja govori “jednim glasom” o pitanjima integracije u EU.
Bez puno riječi ovo je poziv vlastima u BiH da započnu reforme pod uvjetima Daytonskog ustava, Annex 4, Član III. 5 koji kaže:
“Bosna i Hercegovina će preuzeti odgovornost za pitanja za koja se dogovore entiteti … ili su potrebna da se sačuva suverenitet, teritorijalni integritet, politička nezavisnost i međunarodni karakter Bosne i Hercegovine, u skladu sa podjelom odgovornosti između institucija Bosne i Hercegovine. Ako je potrebno mogu se uspostaviti dodatne institucije da sprovedu takve dužnosti.”
Sa traženjem “jednog glasa” pokušalo se i prije Aprilske i Butmirske inicijative o reformi ustava.
Ovog puta se, međutim, radi o tome da EU poziva BiH da preduzme takav napor bez direktnog angažmana EU ili međunarodne zajednice u lokalnom procesu reforme.
Kao što je komesar Johannes Hahn izjavio na prošlonedjeljnoj press konferenciji EU u Sarajevu, “princip EU je o suverenosti svake države da odluči o svom uređenju. Ali mora biti jasno – da bi sarađivali sa nama znači da postoji jedan glas. Međutim, vi se slažete o ovom jednom glasu, ali mi očekujemo jedan glas … I stoga, kako god da se organizujete to je do vas, ali što se tiče nas, da bismo napredovali u našem uzajamnom kretanju jedni prema drugima, trebamo strukturu koja odlučuje u zemlji koja dozvoljava da se donesu potrebne odluke i postigne potreban napredak.”
Uz “konkretne poteze i prijedloge” EU nudi raspored za ispunjenje ove strukturalne reforme, uz cijenu i korist zavisno od ishoda. EU se takođe povezala sa nevladinim organizacijama u nadi da će podstaći veće učešće civilnog društva u cilju reformi.
U svjetlu toga inicijativa EU izgleda kao veoma pažljivo zaokružena jump-start inicijativa smišljena da pokrene neprekidan reformski proces u zemlji unutar SAA okvira. Vrijedi pokušati. Pitanje je, ako je ovo plan A, da li postoji i plan B ako predhodni ne uspije?
Postavljam ovo pitanje zato što je jasno da će EU uraditi svoj dio da pokrene plan A – posebno s toliko obećanih poteza i prijedloga. Ali zašto EU vjeruje da su političke partije u BiH spremne da urade svoj dio, čak i ako je uključeno civilno društvo?
Zar nisu prepoznali staru matricu po kojoj se politički lideri sastaju sa zvaničnicima EU i kažu sve prave stvari, samo da bi vratili status quo bez rezultata politiku čim se sastanak završi? (Desilo se to prošle nedjelje poslije press konferencije.)
I zašto EU vjeruje da će cijena i korist koje iznosi biti dovoljno snažni da se pokrene nova dinamika traženja konsenzusa među političarima u BiH? Tačno je da smo na ovom putu bili i ranije: to je put gdje EU izražava nadu i optimizam da će politički lideri djelovati odgovorno i preuzeti “vlasništvo” nad toliko potrebnim naporom za reformu.
Sigurno postoji iskrena potreba za manje cinizma i više optimizma o političkojiI ustavnoj kulturi BiH. Izborni rezultati, uključujući nisku izlaznost, pokazali su da narod u BiH nije sretan sa radom njihovih izabranih dužnosnika i da želi stvarnu društvenu, ekonomsku i političku promjenu.
I da, moramo priznati, političke partije to vide. Narod u BiH takođe želi veći angažman EU i ulaganje u gradnji bolje i svjetlije budućnosti njihove zemlje.
Problem, kao i uvijek, jeste da strukture u BiH obeshrabruju stvarnu promjenu, što znači da čak i najmanje reforme, da bi bile efikasne, moraju biti više od onog što će minimalno zadovoljiti EU.
Znamo da EU želi da BiH bude ekonomski stabilnija, demokratska i manje etnički ispresijecana nego što je danas; samo što nema isti osjećaj hitnosti o tim stvarima kao što ima narod u BiH. Ima mudrosti u tome što se ide pažljivo i polako, ali EU treba da prepozna kad korak može biti suviše oprezan da bi postigla svoje političke ciljeve, jer nema mnogo vremena za gubljenje sa BiH.
Stoga, kad EU ističe svoje konkretne poteze i prijedloge treba da ima na umu sljedeće:
Nova EU inicijativa o BiH je dobrodošla. Nadajmo se da zbir njenih dijelova odgovara stepenu problema koji dotiče. Traženje “jednog glasa” se nastavlja.
(Autor je profesor na katedri klasičnih studija i međunarodnih odnosa i direktor programa studija za mir i pravdu na Tufts University. On je takođe i predsjedavajući upravnog odbora The Dayton Peace Accords Project).
fokus.ba
POVEZANE OBJAVE