EU prepoznala problem: Desničarski ekstremizam novi izazov i za BiH

Zapadni Balkan se suočava sa nasilnim desničarskim ekstremizmom kao novim izazovom, pokazuju istraživanja Mreže svjesnosti o radikalizaciji EU (Radicalisation Awareness Network) i Instituta RUSI iz Londona (The Royal United Services Institute). 

O problemu kojim su pogođene sve države regiona govorilo se i na skupu stručnjaka iz jugoistočne Evrope koji je održan u Skoplju.

Rade strategije

Desničarski ekstremizam se doživljava kao osjetljiva i ne tako lako prepoznatljiva tema, zbog različitih oblika u kojima se manifestira, kaže Safet Mušić, stručnjak za sigurnost iz Centra za društvena istraživanja “Global Analitika” iz Sarajeva i jedan od učesnika.

Dodaje da je EU prepoznala ovaj problem, te se rade strategije i programi prevencije na nivou država, u čemu prednjače Njemačka, Finska, Nizozemska, Grčka…

Njihov potencijal

– Što se tiče zapadnog Balkana i BiH, posljednjih godina pažnja u domenu prevencije ekstremizma je bila fokusirana skoro isključivo na religijski motivirani ekstremizam. Međutim, prema istraživanjima EUROPOL-a i Instituta RUSI iz Londona, u regionu, kao i ostatku Evrope, u porastu su drugi oblici ekstremizma, a nasilni desničarski ekstremizam postaje dominantan problem – kaže Mušić.

U skladu s njihovim potencijalom da budu nasilne, pozivima na nasilje ili odobravanjem nasilja, ispoljavanju mržnje prema drugim narodima, manjinama, širenju govora mržnje i prihvatanju ideologija nacizma i fašizma, klasificirane su i organizacije u BiH.

– Prema podacima Instituta RUSI, u desničarske organizacije iz BiH svrstane su neo-ustaške i neo-četničke organizacije, te organizacija Bosanski pokret nacionalnog ponosa – kaže Mušić.

Zbog rata u prošlosti i posljedica koje su u raznim oblicima prisutne i danas, opasnost od svih vrsta ekstremizma u BiH je veća nego u zapadnim državama, dodaje Mušić.

Duga historija nasilja

Povezan sa dugom historijom nasilja, ukorijenjenog u etnonacionalističkim sukobima, desničarski ekstremizam se može javiti u različitim oblicima. Etnonacionalizam, kao i diskriminacija, uključujući segregaciju u društvenom i obrazovnom okruženju, i dalje podstiče obrasce socijalnog isključivanja i radikalizacije, koji se manifestiraju na različite načine u BiH i regionu – kaže Mušić.

Avaz