EU priprema potpunu zabranu ruskog gasa do 2027. godine: Kakve to posljedice ima po BiH?

Jedan od za sada izglednih izlaza jeste blagovremena izgradnja i puštanje u rad Južne interkonekcije, preko koje BiH može uvoziti gas iz trećih zemalja. Ali Čavalić, koji se godinama zalaže za gradnju Južne interkonekcije, smatra da je 2030. godina najrealniji rok za izgradnju gasovoda.U tom slučaju BiH bi morala računati na Bruxellesovo odgađanje zabrane uvoza ruskog gasa. Ali Južna interkonekcija, o kojoj se Parlament Federacije BiH tek nedavno očitovao i usvojio potreban zakon za gradnju, nije nova ideja.Ovaj gasovod godinama stoji u idejnim ladicama vlasti koje su se u Federaciji smjenjivale u posljednjih 15 godina. Bez Južne interkonekcije, jedina alternativa u tom slučaju bio bi gas iz Azerbejdžana koji do Jugoistočne Evrope putuje posebnim gasovodom, koji također ide preko Bugarske i Srbije.Ali on nije bez mana. Teško da bismo osigurali potrebne količine jer je taj gasovod relativno malog kapaciteta”, tvrdi Bečarević napominjući da je taj gasovod, iako malen, trenutno “poluprazan” i da je teoretski već sad moguće započeti uvoz u BiH.S druge strane, vlasti u entitetu RS također godinama planiraju gradnju novog gasovoda sa istoka, nove Istočne interkonekcije, koji bi također bio put za ruski gas i u čijoj je gradnji ranije planiran sam “Gazprom”. Taj gasovod se često koristi kao uslov Federaciji s obzirom da je za gradnju Južne interkonekcije potrebna saglasnost Banje Luke, odnosno saglasnost svih članova Vijeća ministara, od kojih su, bar sada, dvojica iz SNSD-a Milorada Dodika.Dodik je 2022. godine zaprijetio da će formiranje državne vlasti usloviti upravo Istočnom interkonekcijom, a SNSD-ov ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac je u decembru 2024. kazao kako Vijeće ministara neće dati u proceduru odobrenje za Južnu interkonekciju “bez deblokade Istočne interkonekcije”. Direktor “Sarajevo-gasa” iz Istočnog Sarajeva i član SNSD-a Nedeljko Elek je zagovornik gradnje obje nove interkonekcije, te smatra da se energetska kriza neće desiti.Dok se ne napravi neka alternativa ruskom gasu, vjerujte mi, Europa to neće smjeti da uradi. Apsolutno to nije realno i nije moguće. To je politička nerazumna priča jastrebova iz Bruxellesa”, tvrdi Elek.On dodaje da će se zabrana možda desiti unutar EU, ali bez Mađarske i Slovačke, te da u BiH “niko nije toliko nerazuman da će zarad neizvjesne evropske budućnosti dovesti sebe u situaciju da građani nemaju grijanje”. Ali strah je opravdan.Najveći potrošač gasa u BiH, grad Sarajevo, ima iskustvo s prestankom dovoda i prijetnjama o prestanku dovoda koji ide isključivo preko teritorije entiteta RS. Gotovo svake zime građani Sarajeva računaju na mogućnost obustave dovoda gasa zbog različitih neriješenih međuentitetskih odnosa, a zbog ukrajinsko-ruskog spora 2009. godine grad je, usred zime, na nekoliko dana ostao bez ključnog energenta za grijanje domova.Ništa od ovoga se ne bi desilo da BiH gas može uvesti na drugi način. Do tada, ovaj energent će se koristiti kao oružje ili alat za ucjenu. Upravo je to, u slučaju cijele Europe, cilj obustave uvoza gasa iz Rusije.EU potpunu blokadu uvoza gasa iz Rusije planira od početka invazije na Ukrajinu. Već u martu 2022. lideri EU su se usaglasili da se počne smanjivati ovisnost, a plan je predstavljen u maju iste godine.Plan je da se ruski gas koji se dostavlja po ugovoru koji je u trajanju kraćem od jedne godine zaustavi najdalje 17. juna 2026. godine, sa izuzetkom država koje nemaju izlaz na more, kao što su Mađarska i Slovačka. Zabrana uvoza ruskog gasa po dugotrajnim ugovorima stupit će na snagu krajem 2027. godine, dok bi Mađarska i Slovačka gas mogle uvoziti zaključno sa 1. januarom 2028. godine.Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je u obrazloženju plana rekla kako Ruska Federacija ucjenjuje Evropu svojim energentima. Rusija svoju energiju koristi kao oružje. Preuzeli smo jasne korake kako bismo okončali eru ruskih fosilnih goriva u Europi, zauvijek”, rekla je Von der Leyen.Cilj Danske kao predsjedavajuće EU je dogovoriti način zabrane sa svim članicama Europske unije do oktobra 2025. godine. Nakon toga slijede pregovori sa Europskim parlamentom kako bi se konačan sporazum mogao potpisati prije kraja 2025. godine.