14.12.
Stoga nikoga više ni ne čudi što uprkos velikim sniženjima i akcijama, supermarketi i male kvartovske trgovine zjape prazni. Ljudi kupuju samo ono najneophodinije-hljeb, mlijeko ili jogurt. Nema razlike, kažu prodavci, između penzionera i zaposlenih, i jednima i drugima poslije plaćanja režija ne ostaje dovoljno za prodavnicu.Sitacija će biti daleko teža, od marta kada će se februarski skok cijena goriva, zbog povećanja akciza, odraziti na većinu proizvoda
Rastu cijene svih usluga i proizvoda, prije svega hrane
Trgovci upozoravaju da je to neminovnost za sve one proizvode koji zavise od troškova transporta, a to su skoro pa svi. Kako su za Buku rekli u Asocijaciji samostalnih trgovina Banja Luka skok cijena goriva na većinu proizvoda će početi da se održava od marta, jer veleprodaju diktiraju uvoznici. Za sada se, ističu, po višim cenama, prodaje samo papirna konfekcija za domaćinstvo- toalet papir, salvete, ubrusi, piše Buka.
Slično poručuju i mlinari RS. Buduće cijene brašna još ne znaju jer čekaju da se nove cijene goriva “ugrade” u proizvodnju pšenice. Ipak blago uvećane cijenem pekarskih proizvoda, u marketima i pekarama već su dočekali kupce u nekim gradovima. Jedan od njih je i Zenica gdje je Inpek d.d. Zenica, zbog povećanja ulaznih troškova, odlučio da umjesto 0,70 KM, hljeb težine 450 grama prodaje po cijeni od 0,90 KM, dok je cijena kifle sa 0,15 KM povećana na 0,20 KM.
Da je lančanog poskupljenja svih roba i usluga u martu neminovno, uvjereni su i poljoprivrednici.
Tako Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, ističe da će prvo poskupiti svaki nivo proizvodnje koji podrazumjeva upotrebu goriva, a potom će cijene dizati proizvođači, otkupljivači i na kraju trgovaci. Samim tim će doći i do poskupljenja voća i povrća te kompletne domaće poljoprivrede.
I on i Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, nadaju se da će političari konačno nešto uraditi po ovom pitanju i pomoći domaćoj poljoprivredi.
– Poljoprivredom su se bavili moji roditelji, danas se bavim ja i nigdje nismo dospjeli. I za sve to vrijeme ja ne znam da nam je država ikada pomogla.ne znam čak ni koje su to osnovne instance kojima se poljoprivredni proizvođači mogu obratiti za savjet, pomoć, bilo šta. Moja iskustva kažu da je to borba sa vjetrenjačama i priča koja nema ni svog početka, ni svog kraja – kaže nam Mirjana L., poljoprivrednica iz Lijevča polja.
Ministarstvo komunikacija i transporta BiH provodi završne aktivnosti na donošenju Pravilnika o osposobljavanju kandidata za vozače, tako da nas nakon poskupljenja autobuskih karti čeka i poskupljenje vozačkih ispita i registracija.
Novi nameti stežu omču oko vrata
Država i nadležne institucije trebaju konačno nešto poduzeti smatraju u udruženjima potrošača. Građani su, naglašavaju, na rubu jedva preživljavaju i definitivno nisu u mogućnosti da snose posljedice daljeg rasta cijena.
Štednja na hrani, kaže Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana “Don” iz Prijedora, najoslikovitije pokazuje koliko građani teško žive.
– Građani nam već kupuju samo na akcijama ono najeftinije poileće meso, salame, mlijeko, a ostale proizvode na komad- dvije jabuke, jedan limun ili pola kilograma mandarina. Odjeća i obuća se već godinama kupujuje u second hand trgovinama, jer treba preživjeti sa manjom gramažom većine proizvoda a cijenama većim nego u zemljama Evropske unije – ističe Marić i dodaje da dolaze još teža vremena – lančana reakcija na više cijene goriva i gasa sa kojima smo se suočili u febuaru.
– Kada treba nešto da poskupi najbrži smo na svijetu, a primjerice kada je u prošlosti dolazilo do pojeftinjenja barela goriva niti jedna cijena osim cijena goriva na benzinskim pumpama nije snižena. Tržište u našoj zemlji funkcioniše na bazi slobodnog formiranja cijena, tako nam građani snose posljedice mraza, suše, rasta energenata i bez institucionalne kontrole i uređenja cijena ne vidim dalji napredak i zaštitu potrošača – pojašnjava Marić.
U zaštitu građana stali su i predstavnici Saveza sindikata RS. Nijedan radnik u Srpskoj, kažu, nema dovoljan iznos plate da pokrije troškove potrošačke korpe koja je u februaru iznosila čak 1.893 maraka.
– Ako posmatramo period u posljednjih 10 godina, evidentno je da su troškovi proizvoda i usluga koji su sadržani u potrošačkoj korpi ukuno posmatrano porasli gotovo do 200 maraka. Ako posmatramo prosječno isplaćenu platu u istom tom periodu ona je rasla tek između 45 i 50 maraka – naglašava Božana Radošević iz Saveza sindikata RS.
Koliko zapravo ne živimo, već životarimo pokazuje i najnovije istraživanje Eurostata. Prema njemu kupovna moć, odnosno standard građana skoro je upola manji od prosjeka EU, a čak četiri puta od nekih razvijenih zemalja. Prema njihovoj statistici već tri godine kupovna moć bh. stanovništava iznosi 41 posto evropskog prosjeka, a u lošijoj poziciji su jedino građani Albanije.
Hayat.ba
