Evo zašto je iranski otok Kharg do sada ostao netaknut, cijeli svijet bi platio cijenu udara

Otok Kharg, kroz koji prolazi čak oko 90 posto iranskog izvoza nafte, smatra se najosjetljivijom ekonomskom tačkom Irana, ali je uprkos američko-izraelskim napadima do sada ostao netaknut.

Analitičari upozoravaju da bi eventualni napad na ovaj naftni terminal mogao izazvati dramatičan rast cijena nafte na globalnom tržištu.

Prema procjenama stručnjaka, cijena barela, koja je već dostigla oko 120 dolara, mogla bi skočiti i do 150 dolara ukoliko bi Kharg bio bombardovan ili zauzet.

Neil Quilliam iz istraživačkog centra Chatham House ističe da je riječ o infrastrukturi koja je od presudnog značaja za globalna energetska tržišta.

“Previše je važna da bi njen napad prošao bez ozbiljnih posljedica po svjetsku ekonomiju”, upozorio je.

Iako su SAD tokom operacija pogodile hiljade ciljeva u Iranu i okolini, do sada su izbjegavale direktne napade na ključnu naftnu infrastrukturu zemlje. Uprkos tome, cijene nafte već su porasle za oko 20 dolara po barelu, dijelom zbog straha da bi iranska odmazda mogla dodatno destabilizirati promet kroz Hormuški moreuz, jednu od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta za transport energenata.

Izraelske zračne snage su, međutim, nedavno pogodile dvije rafinerije i skladišta goriva u Teheranu, što je izazvalo velike požare i gust dim nad glavnim gradom.

Ostrvo Kharg je koraljni otok dug oko osam kilometara u Perzijskom zaljevu, a nalazi se oko 40 kilometara od iranske obale i predstavlja glavnu tačku gdje završavaju naftovodi iz velikih naftnih polja u centralnom i zapadnom Iranu. Na otoku se nalaze ogromni utovarni molovi za tankere koji prevoze sirovu naftu širom svijeta.

Terminal je izgrađen još u vrijeme kada je Iran sarađivao sa američkom kompanijom Amoco, ali je nakon revolucije prešao pod kontrolu iranskih vlasti.

Prema procjenama investicione banke JPMorgan Chase, kroz Kharg uobičajeno prolazi između 1,3 i 1,6 miliona barela nafte dnevno. Iran je, međutim, početkom godine povećao izvoz na čak tri miliona barela dnevno u iščekivanju mogućeg sukoba. Na otoku se trenutno skladišti i oko 18 miliona barela nafte.

Pojedini američki zvaničnici razmatrali su čak i opciju zauzimanja ostrva. Bivši savjetnik Pentagona za Iran i Irak u administraciji George W. Bush, Michael Rubin, izjavio je da bi kontrola nad Khargom mogla ozbiljno oslabiti iransku ekonomiju.

“Ako Iran ne može prodavati vlastitu naftu, ne može ni finansirati režim”, rekao je.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi takav potez mogao imati suprotan efekat. Bivša obavještajna oficirka britanske vojske Lynette Nusbacher smatra da bi uništavanje infrastrukture na Khargu izazvalo dugotrajan skok cijena nafte i ozbiljan poremećaj svjetskog energetskog tržišta.

Osim ekonomskih posljedica, postavlja se i političko pitanje, a to je da bi uništavanje ključnog izvora prihoda Irana moglo dodatno destabilizirati zemlju i otežati svaku buduću političku tranziciju.

Analitičari također upozoravaju i da bi eventualno zauzimanje ostrva zahtijevalo veliku i dugotrajnu vojnu operaciju, daleko složeniju od standardnih akcija specijalnih snaga.

Čak i kada bi SAD preuzele kontrolu nad terminalom, Iran bi i dalje mogao proizvoditi naftu, ali ne bi imao način da je izvozi, što bi, prema riječima stručnjaka, moglo dovesti do ozbiljnog poremećaja na globalnom tržištu energenata.