DEPO Portal u saradnji sa Evropskom unijom nastavlja istraživanje na temu evropskih integracija i budućnosti BiH, a u fokusu druge priče je porez na dodanu vrijednost, odnosno mogućnost plaćanja PDV-a tek nakon naplaćene fakture. U Hrvatskoj će novi zakon zaživjeti početkom 2015, a u Srbiji je uveden još početkom prošle godine. A šta je sa Bosnom i Hercegovinom?
Piše: MIrna DUHAČEK
Oko 150 hiljada zanatlija i malih poduzetnika u susjednoj Hrvatskoj od Nove godine imat će mogućnost odabira kako žele plaćati PDV – odmah ili po naplati fakture. U vremenima nelikvidnosti i neplaćanja računa, više neće morati brinuti hoće li zbog (ne)plaćanja PDV-a doći u probleme, odnosno blokadu ili stečaj.
Premijer RH Zoran Milanović nedavno je, naime, prihvatio prijedlog ministra obrta i poduzetništva Gorana Marasa da svi poduzetnici i obrtnici s godišnjim prihodima do tri miliona kuna od početka 2015. godine plaćaju PDV po naplaćenom, a ne po izdatom računu.
STIMULANS ZA MALA I SREDNJA PREDUZEĆA: Tako od 1. januara 2015. godine Hrvatska uvodi obavezu plaćanja PDV-a nakon naplaćene fakture, a ne po njenom izdavanju, kako je bilo dosad, čime se žele stimulisati mala i srednja preduzeća.
– To je dobra vijest za oko 70 hiljada malih poduzetnika u Hrvatskoj, kojima će se na taj način olakšati poslovanje. Uz novinu da mali poduzetnici više neće morati plaćati PDV po ispostavljenoj već po naplaćenoj fakturi, novost je i da se diže i visina godišnjeg prihoda za plaćanje PDV-a po naplati kod obrtnika s dva na tri milijuna kuna prihoda godišnje – kazao je hrvatski ministar Maras.
Da li u posrnuloj bh. privredi možemo očekivati ovakve mjere, pitali smo u Ministarstvu finansija i trezora BiH?
– Bilo je inicijativa prema Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje upućenih iz poslovne zajednice da se izmjeni način plaćanja PDV-a, ali neophodno je uraditi temeljite analize kakvi bi bili efekti promjene načina plaćanja na kompletan sistem indirektnog oporezivanja u BiH. Zbog toga će UIO i Odjeljenje za makoroekonomsku analizu UO UIO uraditi analize i razmotriti pozitivne i negativne efekte eventulanih izmjena u naplati PDV-a nakon čega bi UO mogao odlučivati da li je moguće prihvatiti ovakve incijative – rečeno je za DEPO Portal u Ministarstvu finansija i trezora BiH.
NEBRIGA DRŽAVE ZA STANJE U BH. PRIVREDI: Aleksa Milojević, profesor ekonomije i direktor Ekonomskog instituta u Bijeljini, za DEPO Portal kaže da je plaćanje PDV-a na naplaćenu realizaciju sasvim prirodna pojava:
– Ekonomski ciklus je završen onda kada je roba pretvorena u novac, kada je ostvarena njena naplata. Uvođenjem takvog načina naplate PDV bitno bi se izmijenio odnos države prema privredi. Da bi naplatila svoj poreski prihod, država bi veoma brinula o likvidnosti privrede. U sadašnjim uslovima kreditiranja države od strane preduzeća, kao i odsustva rizika za naplatu isporučene robe, nebriga države za stanje u privredi je sasvim za očekivati – smatra Milojević, dodajući da je potrebno učiniti sve da i kod nas dođe do ovakve naplate PDV.
Na pitanje koliko bi takva poreska izmjena mogla pomoći razvoju malih i srednjih preduzeća u BiH, s obzirom da sada postoji obaveza plaćanja PDV-a, ali su mehanizmi naplate faktura krajnje nesigurni i svedeni su na eventualne sudske procese koji su opet vrlo nepraktični za firme jer iziskuju dodatne troškove, iz Ministarstva finansija i trezora BiH kažu:
– Naplata indirektnih poreza je u nadležnosti UIO, koja ima saradnju i sa pravosudnim organima. Ministarstvo finansija i trezora BiH ovdje nema nadležnost, osim što je ministar finansija i trezora BiH po funkciji i predsjedvajući UO UIO, te kroz redovna izvještavanja na sjednicama prati ovaj proces, a organizovao je i nekoliko sastanaka sa predstavnicima Tužilaštva BiH, VSTS i menadžmentom UIO da bi se proces naplate dugovanja poboljšao.
PROBLEM NELIKVIDNOSTI: Aleksa Milojević, pak, smatra da bi naplata PDV-a na naplaćenu realizaciju veoma pomogla našoj privredi.
– Ukoliko bi se to uvelo, za očekivati je da bi država u ime naplate svojih poreskih prihoda, svojom novom zakonskom regulativom, doprinijela rješenju teškog problema nelikvidnosti u našoj privredi. To bi vodilo poboljšanju zdravlja privrede. Prevazišlo bi se sadašnje stanje u kojem loša, zbog svog neplaćanja, uništavaju dobra preduzeća – kaže Milojević.
U Hrvatskoj će novi zakon zaživjeti u januaru 2015, a u Srbiji je uveden još početkom 2013. Bosna i Hercegovina, kao i u svemu drugom, kaska za komšijama i, po svemu sudeći, ne namjerava uskoro krenuti njihovim stopama.
depo.ba
