Evropa glavni kupac azerbajdžanskog plina i na početku 2026.

Azerbejdžanski izvoz plina je porastao u prvom tromjesečju, pokazali su podaci ministarstva energetike, a glavno odredište isporuka je bila Evropa i na početku godine.

U periodu od januara do marta, Azerbejdžan je stranim kupcima isporučio 6,5 milijardi prostornih metara plina, što je za 8,3 posto više nego u istom periodu prošle godine, prema podacima azerbejdžanskog ministarstva.

Najviše plina je isporučeno evropskim kupcima, ukupno 3,0 milijarde prostornih metara, što je jednako kao i na početku 2025. godine, pokazuju podaci.

Udio Evrope u azerbejdžanskim isporukama plina je iznosio 46 posto u prvom tromjesečju ove godine.

Turska je bila na drugom mjestu ljestvice kupaca na početku godine, sa isporučenih 2,4 milijarde prostornih metara azerbejdžanskog plina, što je za 4,3 posto više nego u istom periodu prošle godine.

Brojka obuhvata i 1,5 milijardi kubika plina isporučenih Transanadolskim plinovodom (TANAP), što je za 7,1 posto više nego prošle godine.

Udio Turske u ukupnom izvozu je iznosio 37 posto.

Azerbejdžanski izvoz plina u Gruziju je povećan za 14,3 posto, na 800 miliona prostornih metara, sa udjelom u ukupnim isporukama od 12 posto.

Izvoz u Siriju je dosegao 300 miliona kubika, odnosno pet posto ukupnih isporuka, pokazali su podaci ministarstva.

Azerbejdžan je počeo otpremati plin u Siriju u drugoj polovini prošle godine.

U cijeloj prošloj godini, Azerbejdžan je u inostranstvo isporučio ukupno 25,2 milijarde kubnih metara plina, što je jednako kao i u 2024. godini.

Najviše je i prošle godine dopremljeno u Evropu, ukupno 12,8 milijardi kubnih metara, nešto više od polovine pošiljki.

U Tursku je prošle godine Azerbejdžan otpremio 9,6 milijardi prostornih metara plina, uključujući 5,6 milijardi kubika putem TANAP-a, uz udio u ukupnom azerbejdžanskom izvozu od 38,1 posto.

Slijedi Gruzija sa isporučenih 2,3 milijarde kubika, odnosno 9,1 posto ukupnih isporuka, te Sirija sa 500 miliona kubika, odnosno dva posto ukupnih azerbejdžanskih isporuka.

Azerbejdžan je počeo izvoziti plin u Evropu posljednjeg dana 2022.

Ugovore za isporuku plina Azerbejdžan je sklopio sa ukupno 16 zemalja, uključujući njih 13 u Evropi.

Uz Hrvatsku, azerbejdžanski plin nabavljaju i kupci u Italiji, Grčkoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Mađarskoj, Srbiji, Sloveniji, Slovačkoj, Sjevernoj Makedoniji, Njemačkoj, Ukrajini i Austriji.

Godišnji obujam bi se trebao postepeno povećati na 15 teravatsati (TWh), odnosno oko 1,5 milijardi prostornih metara, uključujući dugoročne ugovore s fiksnim obujmom isporuka u Italiju, Grčku i Bugarsku, te ugovor na deset godina s njemačkom kompanijom Securing Energy for Europe (SEFE).

Ugovori s ostalim zemljama ne preciziraju obujam isporuka.

Prirodni plin iz polja Šah Deniz II u azerbejdžanskom dijelu Kaspijskog mora doprema se u Evropu Transjadranskim plinovodom (TAP), završnim dijelom Južnog plinskog koridora.

TAP se nadovezuje na TANAP na grčko turskoj granici, prolazi kroz sjevernu Grčku i Albaniju, spušta se u Jadransko more i izlazi na kopno na jugu Italije.

Otvoren je krajem 2020. godine.

Početni kapacitet plinovoda TAP je iznosio 10 milijardi prostornih metara godišnje i trebao bi biti udvostručen do 2030.

Azerbejdžan pak Turskoj plin dostavlja TANAP-om i Južnokavkaskim plinovodom (SCP).

Pošiljke u Gruziju stižu SCP-om i plinovodom Hajigabul-Gazakh.

Sirija pak plin iz Azerbejdžana nabavlja od 2. kolovoza prošle godine.

U prvoj fazi stizalo je 3,4 milijuna kubika plina dnevno, uz planirano povećanje na šest milijuna kubika dnevno.

To znači da bi početnih 1,24 milijardi kubika godišnje trebalo porasti na nekih 2,19 milijardi kubika godišnje.