Evropska investiciona banka ukida sve kredite naftnim i gasnim kompanijama

Evropska investicijska banka (EIB), kreditna jedinica EU, obećala je da će “zatvoriti rupu” koja omogućava da pozajmljuje novac naftnim i gasnim kompanijama uprkos zabrani finansiranja projekata fosilnih goriva.

EIB, najveća svjetska multilateralna banka, koja je aktivna u 160 zemalja, objavila je 2019. da postupno ukida kreditiranje projekata fosilnih goriva u roku od dvije godine, jer želi postati “klimatska banka”.

Iako je taj potez pozdravljen kao pobjeda klimatskih pokreta, grupe za kampanju rekle su da banka nije uspjela prekinuti sve projekte.

Od 2022. nadalje EIB će prestati davati kredite kompanijama zagađivačima koje žele finansirati niskougljične projekte. To bi, naprimjer, značilo da EIB više neće finansirati projekt iskorištavnja energije vjetra naftnih kompanija. Svi primaoci kredita EIB-a će morati da izrade planove dekarbonizacije.

“U EIB grupi smo čuli upozorenja”, rekao je njen predsjednik Werner Hoyer, dok je odluka objavljena nekoliko dana prije početka Cop26.

“Generalno, EIB više neće finansirati standardne projekte korporacija s visokim emisijama ako korporacija nastavi raditi ili ulagati u aktivnosti koje nisu usklađene s ciljevima Pariskog sporazuma”, kazali su.

Odluka će vjerovatno utjecati na oko 50 kompanija i tijela javnog sektora, koji čine oko 10 posto primalaca kredita EIB-a.

Ali malo je vjerovatno da će EIB preko noći zaustaviti zajmove brojnim klijentima. Zvaničnici banke stavljaju veći naglasak na pomoć kompanijama da razviju poslovne planove koji su u skladu s Pariskim sporazumom.

Xavier Sol iz Counter Balancea, koalicije nevladinih organizacija osnovanih za praćenje EIB-a, rekao je da su najnovije akcije zajmodavca iz EU “prvi korak u pravom smjeru”, ali problemi ostaju.

Postojala je, rekao je, velika rupa u vezi s kredibilitetom planova za dekarbonizaciju, koje bi kompanije morale da podnesu.

Obaveze kompanija za fosilna goriva trebale bi biti još strožije, uključujući “vjerodostojan plan dekarbonizacije” za postupno ukidanje uglja do 2030. godine, gasa do 2035. i prelazak na obnovljivu energiju najkasnije do 2040. godine.