Evropska komisija želi zabraniti upotrebu plastičnih vrećica, pribora za jelo, štapića za uši…

Danas je istaknutno kako jednokratni plastični proizvodi koje su pobrojali u izlaganju i odbačeni ribolovni alat čine 70 posto cjelokupnog morskog otpada.
Evropska komisija predlaže da se zabrani upotreba plastičnih proizvoda kao što su štapići za uši, pribor za jelo, tanjiri, slamke, štapići za miješanje pića i držači za balone. Države članice će morati smanjiti upotrebu plastičnih spremnika za hranu i čaša za napitke.

Također, zabrana će se odnositi i na vrećice za slatkiše i grickalice, duhanske proizvode s filterima, vlažne maramice, balone i vrećice. U kategoriji su i higijenski ulošci, vlažne maramice i baloni.

“Plastični otpad je veliki problem te EU mora zajedničkim snagama raditi na njegovom rješavanju. Plastični otpad dospijeva u zrak, tlo, more i hranu. Zahvaljujući današnjim prijedlozima, nizom mjera smanjit će se količina jednokratne plastike na policama naših supermarketa. Neke ćemo proizvode zabraniti i zamijeniti ih čišćim alternativama kako bi građani mogli i dalje koristiti svoje omiljene proizvode”, rekao je Frans Timmermans, prvi potpredsjednik EU.

Ovi prijedlozi bit će upućeni Evropskom parlamentu i vijeću. Povodom obilježavanja 5. juna – Svjetskog dana zaštite okoliša, EU će pokrenuti i informacijsku kampanju kako bi naglasila važnost odluke potrošača o odabiru proizvoda te ulogu pojedinca u borbi protiv onečišćenja plastikom i otpada u moru.

“Predložena direktiva rezultirat će ekološkim i privrednim koristima. Novim će se mjerama izbjeći emisija 3,4 miliona tona ekvivalenta CO2, izbjeći štete po okoliš koje bi do 2030. rezultirale troškovima od 22 milijarde eura, a potrošačima po previđanjima uštedjeti 6,5 milijardi eura”, navodi se u saopćenju Evropske komisije.

Na svjetskom nivou plastika čini 85 posto morskog otpada. Plastika čak dospijeva ljudima u pluća i u hranu koju jedu, a još nije poznato kakav učinak na zdravlje ima mikroplastika u zraku, vodi i hrani. Plastika se sporo razgrađuje u prirodi pa je vrlo problematična u kontekstu onečišćenja okoliša, a direktno negativno utječe na brojne životinjske vrste koje žive u moru.

Smrtonosni ostaci plastike nalaze se u uginulim kornjačama, ribama, delfinima i kitovima, a tako ulaze i u ljudski lanac ishrane. EK smatra da dosadašnje stanje stvari nanosi štetu u ekonomskom smislu, primjerice kroz velike troškove čišćenja i ugrožavanje turizma, te naravno u ekološkom smislu.

Klix.ba