Evropske zemlje smanjuju radno vrijeme

Engleska smanjuje radnu sedmicu s pet na četiri dana, u Švedskoj se, umjesto dosadašnjih osam, radi šest sati dnevno, u Francuskoj 30 sati sedmično… Ovo su samo neki od primjera evropskih zemalja koje se vode motom „rade manje, a naprave više“.  

Privatni život 

Istraživanja pokazuju da su preopterećeni i nezadovoljni radnici manje produktivni, češće obolijevaju, zbog čega štetu trpe i poslodavci i država, a uz to dugo radno vrijeme nepovoljno utječe na ravnotežu između privatnog i profesionalnog života, time i na mentalno zdravlje.  

Razvijene zemlje svjesne su da su preopterećeni radnici zapravo šteta za kompanije i cijelo društvo, ali i činjenice da i tehnološki razvoj vodi ka kraćoj sedmici. Već sada najkraću radnu sedmicu, uz Francusku, imaju Holandija, Danska, Belgija, a u Švedskoj se radi na skraćivanju na 30 sati. U švedskim firmama u kojima je uvedena 30-satna radna sedmica, radnicima nisu smanjivane plaće.

Psiholog Čedomir Novaković kaže za „Avaz“ da postoje dva aspekta ove tematike, metafizička i psihološka.

– Ako je kraće radno vrijeme, manja je potrošnja i faktor umaranja i očekivati je da će efikasnost biti veća. Statističari su davno dokazali da je u prva dva sata produktivnost veća nego u posljednja tri – objašnjava Novaković.

• Novaković: Faktor umaranja

Što se tiče psihološkog aspekta, on tvrdi da, ako je kraće radno vrijeme, radnik ima veću motivaciju i opravdanost da uloži malo više napora kako vi završio sve obaveze.

Slobodan čovjek

– Kad završi, ostatak dana može provesti kako njemu najviše odgovara, s porodicom, odmaranjem uz TV, nekom aktivnošću ili privatnom biznisu. Tada je čovjek slobodan i zbog toga vrijedi uložiti malo više napora – dodao je Novaković.

U BiH, radnici rade minimalno osam sati dnevno, odnosno 40 sati sedmično. Prema Eurofoundu, radnici najviše u prosjeku rade u Turskoj, Crnoj Gori, Makedoniji, Rumuniji, Kosovu i Hrvatskoj. BiH se nije našla na ovoj listi.

Hroničan umor

Istraživanje objavljeno u „Melbourne Institute Worker Paper“ pokazalo je da bi 25 sati sedmično bilo optimalno radno vrijeme za kvalitetno fizičko i mentalno funkcioniranje zaposlenih u dobi između 40 i 50 godina.

Kod radnika čija sedmica ima između 50 i 55 radnih sati dolazi do hroničnog umora i pada koncentracije, a to se posebno primjećuje kod osoba starijih od 50 godina.

PRIJE GODINU novozelandska kompanija „Perpetual Guardian“ prešla je na četverodnevnu radnu sedmicu. Ovo se pokazalo toliko uspješnim da su eksperiment pretvorili u stalnu praksu. 

AVAZ