AUTOR: H.D.
DATUM: lis 8, 2021 @ 9:10
KATEGORIJA: BiH / Izdvojeno / Vijesti
FIXGEHALT

Evropskom sudu za ljudska prava 33 bh. državljana podnijela su prijavu protiv Republike Azerbejdžan u martu 2012. godine navodeći da su žrtve trgovine ljudima i prisilnog rada. Sud je presudio u njihovu korist.

Žrtve prisilnog rada

Predmet se odnosi na propust Azerbejdžana da provede učinkovitu istragu po pritužbama podnositelja zahtjeva da su bili žrtve prisilnog rada i trgovine ljudima te navodni propust domaćih vlasti i sudova da dostave obrazložene odluke o zaštiti novčanih interesa podnositelja zahtjeva.

Bh. državljani su bili regrutirani u Bosni i Hercegovini i odvedeni u Azerbejdžan, u grupama od deset ili više, kao privremeni strani građevinski radnici, od strane predstavnika kompanije „Serbaz Design and Construction LLC“ (SerbAz), koji je, prema materijalu u spisima predmeta bio je tvrtka registrirana u Azerbajdžanu 2007. godine i aktivna u građevinskom sektoru otprilike do kraja 2009.

Većina naših državljana boravila je u Azerbejdžanu šest mjeseci ili duže, a dnevno su radili po 12 sati ili više. “SerbAz” je, kako se navodi, organizirao njihovo putovanje u Azerbejdžan zračnim putem na temelju turističkih viza izdanih po dolasku u zračnu luku Baku na razdoblje od trideset dana ili više. Nakon što su ušli u Azerbejdžan, predstavnici “SerbAza” oduzeli su im pasoše.

Nisu im isplaćivali plaće

Od maja 2009. oštećenima nisu isplaćivali plaće. Prema njihovim riječima, svakom je radniku oduzeto približno 10.000 američkih dolara plaće.

22. oktobra 2009. AMC, nevladina organizacija iz Azerbejdžana, poslala je dopise Ministarstvu unutrašnjih poslova i Uredu glavnog tužitelja BiH u vezi sa položajem radnika “SerbAza”, ali nisu dobili odgovor.

U oktobru i novembru 2009. godine “SerbAz” je isplatio dio zaračunatih neisplaćenih plaća radnicima koji su u to vrijeme bili u Azerbejdžanu, odveo ih je u skupinama na međunarodnu zračnu luku Baku, vratio im pasoše i dogovorio njihov povratak u matične zemlje.

Na ovim projektima je bilo angažirano oko 700 radnika iz BiH, Srbije i Makedonije.

Evropski sud za ljudska prava je u presudi naveo da su bila prisutna tri sastavna elementa trgovine ljudima.

 – Činjenica da su podnositelji zahtjeva bili regrutirani u Bosni i Hercegovini, da ih je grupa dovela u Azerbejdžan od strane privatne kompanije i da su se zajedno nastanili u za to predviđenom smještaju, koji navodno nisu mogli napustiti bez dopuštenja poslodavca – navedeno je u presudi.

Osuđen zbog pranja novca

Tužilaštvo BiH je u julu 2014. godine podiglo optužnicu protiv bh. državljanina Bože Vučenovića, vlasnika firme “SerbAz”, i njegovih saradnika.

– Sud BiH je dana, 7. jula 2014. potvrdio optužnicu kojom se optuženi Božo Vučenović tereti za krivično djelo organizirani kriminal u vezi sa krivičnim djelom trgovina ljudima i krivičnim djelom pranje novca, a optuženi: Rade Ljubičić, Saša Lipovac, Safet Turanović, Rasim Turanović, Nenad Tatić, Slaviša Kojić, Zoran Dmitrović, Zoran Kalajdžić, Novak Ćirić, Nedeljko Vučenović i Miroslav Vučenović za krivično djelo organizirani kriminal u vezi sa krivičnim djelom trgovina ljudima, a optuženi Milan Vučenović za krivično djelo organizirani kriminal u vezi sa krivičnim djelom pranje novca – navedeno je na stranici Suda BiH.

Svi optuženi su, pravosnažnom presudom iz aprila ove godine, oslobođeni odgovornosti, a pravosnažno je osuđen Božin brat Srpko Vučenović na godinu dana zatvora zbog pranja oko dva miliona KM nastalih trgovinom ljudima u Azerbejdžanu.

LIDER