Faruk Hadžić: Ako sukob potraje doći će do poskupljenja hrane, Rusija može biti nenadani pobjednik

Gost emisije „Avazov intervju“ bio je ekonomski stručnjak Faruk Hadžić, koji je govorio o mogućim ekonomskim posljedicama aktuelnih geopolitičkih tenzija, posebno na tržištu energenata, te o tome kako bi se eventualni rast cijena nafte i plina mogao odraziti na Bosnu i Hercegovinu.

– Kod nas za sada nije zabilježen dramatičan rast cijena. Bilo je manjih korekcija na benzinskim pumpama, prije svega zato što distributeri još uvijek imaju starije zalihe – rekao je Hadžić.

Dodao je da bi svako neopravdano povećanje cijena trebalo biti predmet kontrole nadležnih institucija.

– Ako je neko nabavio gorivo po staroj cijeni, ne može samo zato što je negdje na svjetskom tržištu došlo do povećanja automatski dramatično podizati cijene. To je posao inspekcijskih organa – naglasio je.

Cijena nafte zavisi od trajanja sukoba

Prema njegovim riječima, gotovo je nemoguće precizno prognozirati kretanje cijena nafte jer ono u velikoj mjeri zavisi od trajanja i intenziteta sukoba na Bliskom istoku.

– Niko u ovom trenutku ne može reći koliko će ići cijena nafte. Sve zavisi od toga koliko će sukob trajati, koliki će biti njegov intenzitet i hoće li se uključiti druge zemlje – kazao je Hadžić.

Posebno je naglasio značaj Hormuškog moreuza za globalnu energetsku stabilnost, podsjećajući da bi njegovo eventualno zatvaranje imalo velike posljedice.

– Kina, na primjer, uvozi najveće količine nafte upravo iz Irana. U slučaju potpunog zatvaranja Hormuškog moreuza, to bi za njih imalo ozbiljne negativne posljedice – pojasnio je.

Rusija bi mogla profitirati iz krize

Hadžić je iznio i procjenu da bi Rusija, uprkos sankcijama i ratu u Ukrajini, mogla na kraju ekonomski profitirati ako dođe do ozbiljne energetske krize u Evropi.

– Rusija može, možda i nenadano, biti pobjednik ove cijele geopolitičke bitke u slučaju da dođe do dramatične eskalacije. Evropa je prirodno kopneno povezana s Rusijom i već sada koristi ruski plin – rekao je.

Prema njegovim riječima, evropske zemlje mogle bi se ponovo naći u situaciji da traže jeftinije energente upravo iz Rusije.

– U slučaju dramatičnog rasta cijena energenata, Evropa bi to mogla najviše negativno osjetiti. Fiskalni resursi su iscrpljeni i države više nemaju tako snažne mehanizme da subvencioniraju građane i privredu kao ranije – kazao je Hadžić.

Dodao je da bi takva situacija mogla dovesti do ponovnog otvaranja saradnje s Rusijom i potencijalnog šireg geopolitičkog dogovora.

– U tom slučaju prirodno mjesto gdje Evropa može pronaći jeftinije energente jeste Rusija. To bi moglo otvoriti prostor za jedan širi paket rješenja koji bi obuhvatio i energetiku i pitanje Ukrajine – smatra Hadžić.

Amerika se pripremala kroz Venezuelu

Hadžić je govorio i o potezima Sjedinjenih Američkih Država, ocjenjujući da su se one ekonomski pripremale za moguće poremećaje na tržištu energenata.

– Ako gledamo iz ove perspektive, može se reći da su se Sjedinjene Američke Države na neki način pripremile za ovakvu situaciju. Uspjele su ponovo uspostaviti kontrolu nad Venezuelom, koja ima druge najveće rezerve nafte u svijetu – rekao je.

Prema njegovim riječima, ta činjenica daje Americi značajnu stratešku prednost.

– Venezuela je prirodno vrlo blizu Sjedinjenim Američkim Državama i na taj način su riješili jedno od važnih strateških pitanja vezanih za energetsku sigurnost – istakao je Hadžić.

Mogući rast cijena hrane

Ako bi sukob potrajao, Hadžić upozorava da bi se posljedice mogle osjetiti i na cijenama hrane.

– Bosna i Hercegovina uvozi više od 80 posto hrane. Ako dođe do rasta cijena energenata, to se indirektno prelijeva i na cijene hrane – istakao je.

Mehanizam za stabilizaciju cijena goriva

Govoreći o mogućim mjerama države, Hadžić je najavio prijedlog izmjena Zakona o akcizama koji bi omogućio bržu reakciju vlasti u kriznim situacijama.

– Predloženo je da Vijeće ministara dobije ovlaštenje da u slučaju poremećaja na tržištu može odmah smanjiti akcize na gorivo. Na taj način bi se moglo brzo reagovati i ublažiti rast cijena – rekao je.

Prema procjenama, BiH bi uz takav mehanizam mogla amortizovati rast cijene nafte čak i do 100 dolara po barelu.

– Država bi smanjila dio akciza i time bi se cijena goriva zadržala na približno istom nivou kao prije krize – objasnio je.