FAZ: Kako Schmidt svojim Nijemcima da objasni preuzimanje funkcije bez demokratske kontrole

FAZ: Kako Schmidt svojim Nijemcima da objasni preuzimanje funkcije bez demokratske kontrole

Poznati njemački novinar Michael Martens u Frankfurter Allgemeine Zeitungu (FAZ) pisao je o promjeni na čelu OHR-a i dolasku Christina Shmidta kritizirajući postojanje ove institucije.

On navodi kako rad OHR-a nadgleda Vijeće za provedbu mira, koje čine predstavnici više od 50 država i međunarodnih organizacija, ali da su nakon više od 25 godina mira u Bosni i Hercegovini sve češća pitanja i rasprave o postojanju ove institucije, čiju ulogu neki akteri i organizacije smatraju suvišnom ili čak kontraproduktivnom.

Martens citira Srđana Blagovčanina iz Transparency Internationala BiH, koji opisuje OHR kao autoritet koji je besmislen i to ne samo u borbi protiv korupcije.

“Danas su aktivnosti OHR-a iscrpljene u izvještavanju svakih šest mjeseci Vijeću sigurnosti UN-a i prisustvovanju sastancima Vijeća za provedbu mira. Tada se izrazi zabrinutost zbog stanja u zemlji i to je sve”, navodi on.

Blagovčanin ni na koji način ne poriče historijske zasluge OHR-a, piše FAZ, u prvim poslijeratnim godinama, kad je, kako navodi, krajem devedesetih i početkom novog milenija OHR stvorio institucionalni okvir za borbu protiv korupcije stvaranjem pravnog sistema i provođenje zakona na državnom nivou.

Nakon završetka rata OHR je imao važnu ulogu “kada je riječ o provođenju mirovnog sporazuma i uspostavljanju osnovnih državnih funkcija”. Međutim, čak ni tada slika nije bila pozitivna, navodi on te kaže kako je njegova ograničena moć također bila plodno tlo za korupciju u samom OHR-u.

“Naš prvi izvještaj u BiH prije 20 godina odnosio se na korupciju u međunarodnim strukturama. Kao rezultat toga, bili smo izloženi znatnom pritisku OHR-a. Nerazrješiva ​​kontradikcija je da bi visoki predstavnik trebao podržati demokratizaciju Bosne, ali kao službenik imenovan iz inostranstva on sam nema demokratski legitimitet. Nema puno smisla govoriti o transparentnosti u duboko nedemokratskoj instituciji poput OHR-a”, rekao je Blagovčanin.

Istina je da je pogrešno smatrati OHR odgovornim za korupciju u Bosni, ali pitanje koje se nameće je zajednička odgovornost vlasti koja je desetljećima bila ili bi trebala biti nadležna za nadzor u ovoj zemlji.

U središtu rasprave o OHR-u su “bonske ovlasti”. To su ovlasti koje su van bilo koje demokratske kontrole i s kojima visoki predstavnici u Bosni mogu donositi ili ukidati zakone ili smijeniti dužnosnike poput saveznika u Njemačkoj prije 1949. godine. Te ovlasti ionako postoje samo na papiru, jer se nisu koristile desetljeće, a postoje ozbiljne sumnje da će dekret donesen pribjegavanjem bonskim ovlastima danas biti praktično provediv.

“Stav Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini je da bonske ovlasti treba odmah i bezuvjetno ukinuti, a OHR zatvoriti”, kaže Blagovčanin.

Venecijanska komisija, tijelo pravnih stručnjaka koje savjetuje Vijeće Evrope, čiji je član i Bosna i Hercegovina, istaknuo je 2005. godine da uloga i ovlasti OHR-a nisu kompatibilne s demokratskim načelima. To se odnosi i na to što u Bosni i Hercegovini ne postoji pravni lijek protiv deklaracija OHR-a. U tu svrhu Parlamentarna skupština Vijeća Evrope izjavila je još 2004. godine u rezoluciji da tako opsežne ovlasti bez ikakve odgovornosti nisu u skladu s demokratskim načelima. Četvrt stoljeća nakon završetka rata daljnje postojanje OHR-a ne samo da više nije korisno, već je čak i štetno. Sama EU je više puta naglasila da je postojanje OHR-a nespojivo s procesom EU integracija koje je tražila BiH. Vijeće za opće poslove EU donijelo je 2009. zaključak da bh. zahtjev za članstvo u EU ne može biti riješen dok OHR postoji.

“To je jedan od razloga zašto su postojanje OHR-a i bonskih ovlasti u Bosni danas u svakom pogledu dio problema, a ne rješenje”, tvrdi Blagovčanin, ističući da je Vijeće za provedbu mira, koje također uključuje države poput Rusije i Saudijske Arabije, dio te moći te je savršeno prikladno da država stagnira i ne približava se EU.

Ako bi on kao Bosanac mogao nešto pitati Christiana Schmidta ili OHR kao instituciju, to bi bilo ovo, kaže Blagovčanin: “Šta tačno OHR nije učinio već 25 godina, ali bi sada trebao? I do kada i kako Nijemac građanima demokratske države poput Njemačke objašnjava da će preuzeti ulogu u drugoj evropskoj zemlji koja nije podložna nikakvoj demokratskoj kontroli?”

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE