Federacija BiH ušla u švedski model borbe protiv virusa, Čerkez ističe da je odgovornost na kantonima

Član Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva Goran Čerkez rekao je za Klix.ba da Federacija BiH trenutno provodi tzv. švedski model kada je riječ o pandemiji koronavirusa.

“Mi smo još uvijek u prvoj fazi i trenutno povećanje broja zaraženih nije drugi udar. Ono što smo restriktivnim mjerama uradili je sprečavanje velikog udara i masovnog obolijevanja, što bi dovelo do nemogućnosti funkcioniranja zdravstvenog sistema i do velikog priliva pacijenata. Restriktivne mjere su spriječile scenarije Italije, Španije, Engleske, Belgije…”, rekao je Čerkez.

On je kazao da je period restriktivnih mjera u martu i aprilu korišten za podizanje svijesti javnosti o načinu efikasne zaštite, poput držanja fizičke distance, nošenja zaštitnih maski i redovnog pranja ruku. Također je iskorišten i za pripremu zdravstvenog sistema da primi veći broj oboljelih.

“Restriktivne mjere jesu skinute i sada se očekuje od građana, koji su trebali za dva mjeseca primiti sve informacije, da se ponašaju u skladu s preporukama, a tri su ključne – distanca i zaštitne maske unutar objekata te povećana lična higijena”, dodao je.

Čerkez ističe da je ovo najsličnije švedskom modelu, jer je baziran na svijesti ljudi, a ne na restrikcijama.

“Iako su Šveđani imali veliki broj umrlih osoba starijih generacija, mi smo se fokusirali na to da posebno zaštitimo mlađe i starije osobe, jer znamo da su hronični bolesnici i stariji posebno na udaru”, kazao je.


Član Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva podsjeća da je u skladu s novim preporukama kantonima data mogućnost donošenja svih mjera.

“Imamo kantone koji nemaju aktivnih slučajeva, neki kantoni imaju vrlo mali broj, a neki imaju priličan broj oboljelih. veoma je bitno da se prati situacija i da se epidemiološki reaguje na način da se zaraženi izoluju, da se prati stanje i reaguje prema tome. Zdravstveni sistemi na nivoima kantona moraju biti spremni i za restriktivnije mjere, ali moraju biti lokalnog karaktera”, dodao je.

Na pitanje da li zdravstveni sistem u FBiH može izdržati tzv. švedski model i povećanje broja zaraženih, Čerkez odgovara da iz tog razloga epidemiološke službe moraju pratiti da ne dođe do eksplozije i moraju znati koja je granica i kakve mjere poduzimati.

“Sada smo u sistemu gdje najveću ulogu igra svijest. Ako dođe do masovnijeg obolijevanja na lokalnom nivou, onda će se morati provoditi restrktivnije mjere u tim lokalnim zajednicama. Tako će doći do kombinacije tzv. švedskog modela i restriktivnih mjera”, kazao je.

Čerkez smatra da ukoliko jedna lokalna zajednica ima veliku transmisiju zaraze, onda postoji opasnost da se širi na druge zajednice.

“Ne treba se prekidati život u toj zajednici, ali treba ograničiti kontakt s drugim zajednicama, jer jedino restrikcija sprečava širenje. Bilo bi očekivano, ukoliko imamo veliki broj zaraženih u jednoj zajednici, a ne možemo izolovati i uvezati sve kontakte, da pristupimo mjerama restrikcije kretanja između zajednica. Tada bi virus ostao lokalizovan. Bitna je odgovornost svakog pojedinca, ali i sistema da reaguje u slučaju potrebe”, dodao je.

Čerkez ističe da je trebalo puno hrabrosti, odlučnosti i znanja kada su se donosile
mjere u martu te da se to pokazalo efikasnim.

Za kraj ističe da možemo imati kontinuiran rast broja zaraženih, ali da se može očekivati rast najesen.

U Federaciji BiH najteža situacija je trenutno u Tuzlanskom kantonu. Zeničko-dobojski kanton polako uspijeva suzbiti širenje na području Tešnja, dok situacija u Kantonu Sarajevo uprkos porastu broja zaraženih i dalje nije zabrinjavajuća.

Klix.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE