Formirati državni istražni tim koji bi provjerio sve javne nabavke

Organizirani kriminal u Hercegovini, nezakonito bogaćenje kriminalaca i korumpiranih službenika kroz nabavku medicinske opreme za vrijeme pandemije koronavirusa, te krijumčarenje migranata, u fokusu su posljednjeg biltena rizika Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC). 

U posljednje dvije godine Globalna inicijativa je intenzivnije zastupljena u jugoistočnoj Evropi, nastojeći povezati i osnažiti civilno društvo u Albaniji, BiH, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji s ciljem identifikacije, mapiranja i analize kriminalnih trendova i njihovog utjecaja na ilegalne tokove, upravljanje, razvoj, međunacionalne odnose, sigurnost i vladavinu zakona.

Terenska koordinatorica ove organizacije za BiH, Anesa Agović, pojašnjava da je Mostar jedna od žarišnih tačaka organiziranog kriminala u ovom dijelu Evrope.

Podijeljeni grad

– Mostar je dugo godina važio kao podijeljen grad, te su u praksi oba dijela grada imali različite načine upravljanja koji su bili pod političkim uticajem vladajućih stranaka, što je najviše koristilo kriminalnim grupama u oba dijela grada. Sve to je uticalo na rad policije i sudstva te su mnogi slučajevi ubistava, korupcije, organizovanog kriminala, huliganskih napada, ostali neriješeni, a građani se osjećaju nesigurno. 

Činjenica da Mostar 12 godina nema gradsko vijeće je itekako uticala i na pitanje sigurnosti u gradu, efikasnost policije je umanjena, što su prepoznali i visokorangirani kriminalci iz susjednih država te su dolazili u Mostar. Neki od njih su se i nastanili u Mostaru i počeli sa novim biznisom, a neki su nastavili sa kriminalnim aktivnostima. Prije svega tu mislim na ubistva dvojice državljana Crne Gore, a koji su već u Crnoj Gori bili označeni kao pripadnici organizovanog kriminala. Osim toga bilo je primjera da su i državljani Srbije i Hrvatske, pripadnici kriminalnih grupa, boravili u Mostaru, a za nekima je raspisana i Interpolova potjernica. Sve je to dovelo i do jačanja lokalnih kriminalnih grupa, koje su se uglavnom bavile narko kriminalom i prostitucijom, manji dio njih i krijumčarenjem ljudi – kaže Agović. 

Monopol u nabavci opreme i lijekova

Javne nabavke u vrijeme pandemije takođe su bile predmet interesovanja GI, jer su vanredno stanje sve vlade država regiona iskoristile da osobe i firme, bliske vladajućim strukturama, dobiju monopol u nabavci opreme i lijekova. 

– U BiH smo svjedočili dva najizraženija slučaja – nabavci respiratora i nabavci poljske bolnice. Za prvi slučaj su podignute optužnice, a za drugi još čekamo reakciju Tužilaštva BiH. Bilo je i niz sličnih nezakonitih trošenja budžetskog novca na entitetskom, kao i kantonalnim nivoima, pa čak i pojedine opštine, kao što je slučaj sa opštinom Centar u Sarajevu. Po mom mišljenju, neophodno bi bilo formirati istražni tim na nivou države i entiteta, koji bi provjerio sve nabavke u periodu pandemije i izvršio reviziju procedura, kao i provjeru stvarnih cijena nabavljene robe – ističe Agović.

U decembarskom biltenu Globalna inicijativa bavi se i migrantskom krizom, kao još jednim problemom, koji najviše pogađa BiH. Migrantske rute, kaže naša sagovornica, iz Grčke idu u dva pravca, prvi preko Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova u Crnu Goru i u BiH, a drugi sa Kosova, preko Srbije, ponovo ka BiH.

Migranti sa novih žarišta

– Ovaj drugi pravac se znatno više koristi. Važno je naglasiti da većina migranata, kada uđe na istočnoj granici u BiH, nastavlja put ili ih MUP RS sprovodi prema USK. Zadnjih mjeseci krijumčari migranata pokušavaju naći i nove rute, te koriste i sjeverni dio, gdje preko rijeke Save prebacuju migrante u Hrvatsku. Podaci koji dolaze iz Grčke govore da se broj migranata i u Grčkoj smanjio, te se trenutno ne očekuje veći migrantski talas. Kako će biti na proljeće, ovisi o migrantskim tokovima u i prema Turskoj. Podaci UNHCR-a govore da se kriza rasplamsava u nekim državama kao što su Etiopija, Jemen, Kongo i drugim, te da se mogu očekivati novi migrantski pokreti prema Evropi – upozorava Anesa Agović. 

Izvještaji GI – TOC rađeni su od strane neovisnih eksperata i pokazuju da je jedan od osnovnih preduvjeta za veću sigurnost na zapadnom Balkanu upravo borba protiv korupcije i organiziranog kriminala. Agović ističe da ta borba ne smije završiti donošenjem strategija i propisa koji ostaju mrtvo slovo na papiru, već da su neophodne izmjene u funkcioniranju pravosuđa, te reorganizacija policijskih struktura. 

 – Migrantska kriza, kao i nerazjašnjena ubistva policajaca, biznismena i običnih ljudi su pokazala da trenutni policijski sistem u stvari postoji radi očuvanja vladajućih struktura. Takođe je potrebno ažurirati važan dokument Sigurnosne politike, koji je urađen 2006. godine, što zvuči krajnje zabrinjavajuće s obzirom na to koliko se brzo mijenjaju sigurnosni rizici i prijetnje u svijetu – zaključuje Agović.

Ko je GI-TOC

Globalna inicijativa je neovisna organizacija sa sjedištem u Ženevi sa globalno rasprostranjenim Sekretarijatom i savjetodavnim odborom na visokom nivou. 

Od 2018. godine, kao rezultat samita zemalja zapadnog Balkana 2018. u Londonu i kao dio Berlinskog procesa pokrenula je i Observatorij za ovaj dio Evrope. Cilj je podržati i povezati organizacije civilnog društva u šest država regiona, a kroz Fond rezilijentnosti do sada je podržano više od 70 projekata preko 60 organizacija u 31 zemlji svijeta, od kojih je 17 na zapadnom Balkanu. 

Ukupno je od osnivanja Fonda rezilijentnosti dodijeljeno više od 1,5 miliona eura bespovratnih sredstava. Izvještaji GI namijenjeni su i vladinim sigurnosnim i drugim agencijama, a u posebnim izvještajima stoje i preporuke. Agović ističe da su EU i pojedine njene članice pojedinačno, poput Njemačke i Francuske, prepoznali da je organizirani kriminal u BiH i regionu prijetnja po sigurnost i same EU. Zato Velika Britanija sa partnerima nastavlja podržavati projekte poput GI TOC na zapadnom Balkanu.

Avaz