Friziranje statistike: Kada treba uvećati broj zaposlenih Vladi FBiH su relevantni podaci Porezne uprave

Predsjednik Vlade Federacije BiH Fadil Novalić se prilikom prvog obraćanja Parlamentu FBiH 2015. godine koristio podacima Federalnog zavoda za statistiku govoreći o broju nezaposlenih u entitetu. Jučer su za Novalića podaci ovog zavoda nepouzdani u poređenju s podacima Porezne uprave FBiH, s obzirom na to da prikazuju veći stepen nezaposlenosti nego što to tvrdi Vlada FBiH.

Dana 31. marta 2015. godine parlamentarcima u Parlamentu FBiH obratio se sadašnji premijer FBiH Fadil Novalić u svojstvu mandatara za sastav Vlade FBiH. On je u svom ekspozeu napravio kraći presjek kretanja makroekonomskih indikatora navodeći da je u januaru 2015. godine broj nezaposlenih bio 395.133, dok je broj zaposlenih bio 445.788.

“Složit ćemo se da je stanje daleko od dobrog te smo se stoga i opredijelili za mjere o kojima ću ukratko i govoriti”, rekao je Novalić dodajući kako ključne mjere ekonomske politike uključuju smanjenje i nadzor javne potrošnje, smanjenje opterećenja rada, reformu tržišta rada, poboljšanje poslovnog okruženja, aktiviranje resursa, privredu i podršku privrednim aktivnostima, borbu protiv korupcije i socijalnu oblast.

U ovome ništa ne bi bilo sporno da Novalić u svom mandatu nije odbacio podatke o broju zaposlenih, odnosno nezaposlenih osoba koje javno objavljuje Federalni zavod za statistiku, navodeći kako su mnogo precizniji podaci oni kojim raspolaže Porezna uprava FBiH.

Drastične razlike u podacima Porezne uprave FBiH i Federalnog zavoda za statistiku

“Pratimo oba izvora, ali smatramo da je Poreska uprava mnogo bolji izvor za praćenje zaposlenosti, jer za razliku od Zavoda obuhvata sve zaposlene i kasni samo 8 dana od momenta zapošljavanja. Zavod za statistiku ima posebnu metodologiju i ne sadrži podatke o subjektima koji imaju manje od pet zaposlenih. Zato se pojavljuje razlika u broju zaposlenih po ova dva izvora”, izjavio je Novalić u oktobru 2017. godine.

Naime, Federalni zavod za statistiku i Porezna uprava Federacije BiH vode različite statistike o broju zaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine, a do kraja 2017. godine u svim mjesecima se brojke iz tih dviju institucija razlikuju za više od 40 hiljada “zaposlenih”. Tako naprimjer podaci Federalnog zavoda za statistiku iz juna 2016. godine govore da je u tom mjesecu bilo 457.650 zaposlenih, a podaci Porezne uprave FBiH da ih je bilo 500.141, odnosno 42.491 više.

Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH Dženan Đonlagić rekao je da Porezna uprava FBiH nije zadužena za vođenje podataka o broju zaposlenih u FBiH pri tome se pitajući zbog čega uopće postoje zavodi ako je Porezna uprava FBiH preuzela na sebe i te nadležnosti.

“Ono što Novalić crpi kao podatke iz Porezne uprave FBiH ne znači da je došlo do smanjenja zaposlenosti, jer Porezna uprava FBiH evidentira svaki oblik radnog angažmana. U Poreznu upravu FBiH se predaju obrasci za bilo kakav radni angažman koji može trajati i dva dana. To nije stvarno stanje nezaposlenosti”, kazao je Đonlagić.

Istakao je kako je riječ o manipulaciji statističkim podacima, odnosno navođenju podataka na vlastiti mlin. Kako kaže, na taj način se kao relevantni predstavljaju podaci za koje bi vlast voljela da budu takvi.

Ljudi odlaze iz BiH: Stvara se lažna percepcija o broju nezaposlenih

“Problem domaće ekonomije je strukturna nezaposlenost, odnosno nezaposlenost ljudi na duži period. To se ne može rješavati kratkoročnim mjerama, već mjerama rasterećenja privrede. Ovim opterećenjem troškova rada neće se moći smanjiti nezaposlenost”, rekao je Đonlagić.

Podvukao je da je mnogo ljudi napustilo BiH, što znači da je smanjen udio radne snage, zbog čega se stvara lažna percepcija kako se u BiH smanjuje broj nezaposlenih osoba. Dodao je da domaća ekonomija ostaje bez radne snage, što je veoma štetno.

“Zvuči paradoksalno, ali mi ćemo zapasti u drugi problem. Nedostajat će nam radne snage u narednom periodu. Radno stanovništvo napušta zemlju i to oni koji nemaju posla isto kao i oni koji su zaposleni, a ne žele da rade za 300-400 KM mjesečeno”, kazao je on.

Đonlagića smo pitali i koliko je toga Novalić ispunio iz svog ekspozea. On je odgovorio da veliki broj obećanja koja su zahvaćena ekspozeom nije ispunjen, a kao primjer je naveo poglavlje vladavine prava.

“Apsolutno ništa nije urađeno na unapređenju vladavine prava kroz zakonodavni okvir borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. Nijedno zakonsko rješenje od Vlade FBiH nije stiglo u Parlament FBiH. Dakle, to je nula”, rekao je Đonlagić.

Istakao je i kako ništa nije urađeno u dijelu kojim se pokrivaju ekonomske reforme, a kao primjer je naveo predizborno obećanje SDA o rasterećenju privrede kroz snižavanje troškova rada.

“Ta ključna ekonomska mjera nije ispunjena. Dokaz da se kapituliralo tom mjerom je Prijedlog zakona o porezu na dohodak i Prijedlog zakona o doprinosima. I premijer Novalić i ministrica finansija Jelka Milićević u svom izlaganju koriste termin ‘neutralni fiskalni efekt’. Konstatacijom da ta dva zakona dovode do neutralnog fiskalnog efekta dokaz su da ne dolazi do rasterećenja privrede, već da se samo na drugačiji način vrši raspodjela poreza i doprinosa”, kazao je Đonlagić.

Klix.ba