Gdje je BiH na putu zelene tranzicije: Za Njemačkom kaskamo čak 20 godina

Vezu između energetske tranzicije i Bosne i Hercegovine teško je uspostaviti, jer su nadležni u prethodnim godinama malo radili na tom pitanju. Zbog toga i ne čudi što za Njemačkom kaskamo 20 godina. Međutim, pozitivni primjeri postoje u BiH, u privatnim kompanijama koje osjete benefite obnovljivih izvora energije.

Energetska, u javnosti poznata i kao zelena tranzicija slovi za jedan od primarnih uvjeta za nastavak puta Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji, a pitanje energetske efikasnosti i upotreba obnovljivih izvora energije posebno se nameće u aktuelnom periodu, u kojem prevladava priča o poskupljenju električne energije, što će se direktno odraziti na opstanak kompanija, a najviše malih i srednjih preduzeća.

Član Upravnog odbora Centra za održivu energetsku tranziciju (ReSET) Damir Miljević u razgovoru za Klix.ba kaže da je pitanje energetske efikasnosti u našoj zemlji još uvijek ostavljeno međunarodnoj zajednici i donatorima koji rade na takvim projektima.

“U odnosu na sve zemlje regiona, BiH najneefikasnije koristi energiju, a po jedinici društvenog bruto proizvoda koristimo okvirno tri i po puta više energije, nego što je to prosjek Evropske unije. Dakle, naša osnovna šansa je u povećanju energetske efikasnosti, ali nažalost to se ne vidi”, ukazuje Miljević.

Zelene politike, pored onog dijela koji se odnosi na ekologiju, odnosno zdraviju životnu sredinu, donose i nove načine proizvodnje električne energije, sa gotovo nultim marginalnim troškom.

“Zahvaljujući padu troškova, kod modernih energija došlo se u poziciju da je danas dovoljno postaviti solarne panele te da vas dodatna jedinica energije ne košta skoro ništa. To je drastična promjena koja će utjecati na ekonomske i društvene odnose i slično”, pojašnjava Miljević

Zelenim tranzicijama u našoj zemlji trenutno se najviše okreću mala i srednja preduzeća, koja su izvozno orijentisana i ekonomski stabilna. Za njih upotreba obnovljivih izvora energije donosi i manji rizik od budućih poskupljenja energije i energenata, odnosno općenito poremećaja na tržištu.

Među takvim privrednim subjektima je i Mesna industrija Menprom iz Tuzle, koja je u proteklim godinama realizirala nekoliko projekata. Među njima su zamjena peći na pelet sa toplotnim pumpama te rekupercija toplotne energije sa motora. Kako nam kažu iz ove kompanije, već su osjetili finansijske benefite.

“Trenutno smo u fazi kreiranja solarne elektrane za vlastite potrebe, kapaciteta od 400 kilovata. Za nju smo se odlučili prije nekoliko godina, a s obzirom na najavu poskupljenja električne energije, sada smo se definitivno okrenuli ka realizaciji i uskoro očekujemo početak radova”, kaže za Klix.ba Muhidin Mehanović, član tima za energetsku efikasnost u Menpromu.

A upravo ugradnja solarnih panela za proizvodnju električne energije ono je čemu bh. privrednici uglavnom pribjegavaju. Vijek trajanja jedne solarne elektrane je okvirno 25 godina, a isplata investicije traje između šest i sedam godina, nakon čega, prema pojašnjenju stručnjaka, kompanije dobijaju besplatnu električnu energiju.

Uvođenje ovakve savremene mjere energetske efikasnosti pokrenuto je i u gračaničkoj kompaniji za preradu plastike Variplast, u kojoj su trenutno na početku investicijskog ciklusa.

“Mi moramo pratiti trendove kakvi su zastupljeni u Evropskoj uniji, uz što veće učešće u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora. Vrlo brzo će doći i određene zakonske regulative iz Evropske unije, iz koje će one koji dio proizvodnje izvoze, pitati koliko je učešće zelenih energija u proizvodima”, smatra Mujo Hasić, vlasnik i direktor Variplasta.

Zelene politike za njega su neminovnost, kako bi se smanjilo i zagađenje zraka zbog proizvodnje električne energije od fosilnih goriva.

“Također, ugradnja solarnih panela je posebno bitna u sadašnjoj situaciji, kada su cijene električne energije na berzi eksplodirale, a ako se budu ostvarile naznake Elektroprivrede BiH koja je poslala ponude privrednicima, bojim se da ćemo biti na koljenima”, ističe Hasić.

Međutim, ono što naše privrednike koči u ovoj priči su nepovoljan ambijent i neadekvatna zakonska regulativa, zbog čega realizacija investicija traje znatno duže nego što je to slučaj u evropskim zemljama. To je posljedica neshvatanja vlasti šta je sve moguće ostvariti ovakvim ulaganjem.

Za adekvatan odgovor BiH na putu energetske tranzicije već nekoliko godina se zalažu i u Evropskoj banci za obnovu i razvoj, navodeći da se veoma malim investicijama mogu postići odlični rezultati u oblasti energetske efikasnosti.

“Energetska efikasnost je uvijek bila važna, ali sada posebno jer su mogućnosti iznimne. Inače, Evropska banka je institucija koja obezbjeđuje finansiranje i program savjetodavnih usluga, koji je podržan grantovima te na taj način pomaže preduzećima. U pogledu investiranja, imamo strateško opredjeljenje da do 2025. godine 50 posto naših investicija bude u zelenoj ekonomiji. Zbog toga se grade mehanizmi i alati koji mogu pomoći preduzećima”, kaže nam Zihnija Hasović, voditelj programa savjetodavnih usluga u Evropskoj banci za obnovu i razvoj.

Bilo kakvu paralelu između BiH i razvijenih evropskih zemalja, poput Njemačke, izuzetno je teško praviti, s obzirom da je ta republika procese dekarbonizacije o kojima se danas govori u BiH, implementirala prije čak dvije decenije.

“Oni također imaju i kapacitete firmi i instituta, odnosno onoga što zovemo izvor znanja i ekspertize. Kod nas se po tom pitanju skoro ništa nije radilo, odnosno činjeno je sporadično i pojedinačno. Ako pitate vlasnike kompanija zbog čega je to tako, obrazloženje će biti zbog nerealno niske cijene električne energije”, navodi Mirza Kušljugić, predsjednik Upravnog odbora ReSET-a.

Kako kaže, BiH se sada nalazi u periodu u kojem je potrebno izvršiti liberalizaciju tržišta, uz dekarbonizaciju elektroenergetskog sektora obnovljivim izvorima energije.

“Ovo što nam se sada događa, odnosno najava povećanja cijena električne energije, plaćanja za emisije CO2 i slično, kompanije u BiH je ponukalo da traže nova rješenja u obnovljivim izvorima energije, a u svakim organizovanim zemljama takvim firmama se pomaže, ne samo finansijski, već i tehničkim i informacionim aspektima”, nastavlja Kušljugić.

A kako bi se uspostavio sistem podrške onim kompanijama koje se žele okrenuti ka obnovljivim izvorima energije u BiH, agencija ReSET je radila na projektu “Mreža energetske efikasnosti u industriji BiH – MEEI”, kojeg finanasira Agencija za razvoj preduzeća – Eda iz Banje Luke, u okviru Mehanizma za podršku implementaciji strategija razvoja malih i srednjih preduzeća.

“U sklopu generalnog projekta postoji određeni fond finansijskih sredstava koja su iskorištena za finansiranje ključnih dimenzija iz mehanizma, a riječ je o oblasti inovacija, standarda, ženskom poduzetništvu i energetskoj efikasnosti. Ovo je bitno za jačanje kapaciteta malih i srednjih preduzeća, ali i njihovo generalno integrisanje u poslovanje u Evropskoj uniji, ali i šire”, navela je savjetnica za upravljanje u lokalni razvoj u agenciji Eda Brankica Radulović.

Na završnoj konferenciji projekta “Mreža energetske efikasnosti u industriji BiH – MEEI” prezentirani su i rezultati rada, ostvareni kroz realizaciju preliminarnih energetskih audita u 16 firmi na području BiH.

Također su predstavljeni i primjeri dobre prakse i realizacije mjera energetske efikasnosti u malim i srednjim preduzećima u našoj zemlji, uz razmatranje daljih aktivnosti na implementaciji mjera kroz uključivanje u različite modele mreža energetske efikasnosti.