Gdje je budućnost naše industrije: Potrebne promjene posebno u sektoru obrazovanja i porezne politike

Može li pandemija probuditi svijest o tome da je industrija najvažniji sektor ekonomije bilo koje države? Možemo li mi, zaista, ova mala država na Balkanu, u ovom momentu da prepoznamo svoju šansu za djelovanje na svjetskom tržištu? Ovo su neka od pitanja na koje se pokušalo odgovoriti na panel diskusiji “Budućnost ekonomije” u organizaciji kompanije Targer i platforme Pit.ba.

U uvodnom dijelu panela, naglasak je stavljen na trenutnu situaciju u svijetu, kao i na tome kako se ona odrazila na zemlje u regiji i kompanije iz kojih dolaze panelisti ove diskusije. Izudin Neimarlija, član uprave HeidelbergCement Groupacije iz Kaknja, je pri tome istaknuo kako se u građevinskom sektoru kriza još uvijek ne osjeti ali da se njeni efekti predviđaju u skorijoj budućnosti. .

Snježana Köpruner, generalna direktorica i većinska vlasnica kompanije GS Tvornice mašina iz Travnika, nam je predočila trenutno stanje mašinske industrije u našoj zemlji, kao i u Njemačkoj i Austriji sa kojim blisko sarađuje. Napomenula je da je kriza već imala uticaj na njenu kompaniju i cijeli taj sector, ali ne tako veliki, zbog strateškog djelovanja koje su naučili iz ranijih kriza.

Priču u uvodnom dijelu zaokružio je Emir Džanić, vlasnik kompanije Cambridge Innovative System Solutions iz Zagreba, koji je napravio pregled po ostalim sektorima u smislu pogođenosti krizom.

Pandemija je pokazala veliku zavisnost Zapadnog svijeta od proizvodnje u Kini. Probudila se svijest da se mora raditi na smanjenju te zavisnosti u smislu preorijentacije na proizvodnju i dobavljače koji su lokacijski bliže smješteni. Upravo ovdje naša regija može da iskoristi svoju šansu i da nastanak ove krize uzrokovane pandemijom bude ustvari nešto što će nam pomoći da se istaknemo i izborimo za svoj opstanak na svjetskom tržištu.

Mi već sada proizvodimo za vodeće kompanije u Evropi, a upravo Kina može da nam posluži kao model za učenje.

“Kina je posljednjih 30 godina jeftinim radom kupovala znanje i na tom znanju je bazirala izgradnju vlastite industrije”, riječi su gospođe Köpruner.

Činjenica je da mi mnogo nazadujemo u odnosu na razvijene zemlje Evrope u smislu tehnologije, i da nemamo finansijsku podlogu za razvoj vlastitih proizvoda, ali upravo u ovom što radimo i znamo treba da se istaknemo i borimo za svoje mjesto na tržištu.

“Sigurno je da ćemo morati da uložimo velike napore da bismo nadoknadili zaostatak u sektoru tehnologija, ali je upravo to dobra strana ove krize, što će nas na neki način natjerati da pratimo svjetske kompanije da bismo uopće bili na tržištu i s njima mogli da komuniciramo”, rekao je Neimarlija naglasivši da neke industrije će doživjeti stvarno drastične promjene kojih nismo ni svjesni, kao što prije 10 godina nismo bili svjesni da ćemo mobilnim uređajem ili laptopom upravljati mikserom betona.

Naš glavni adut su ljudi, opći je zaključak. Mi imamo izuzetno inteligentne i sposobne kadrove u koje moramo da ulažemo. Glavni fokus mora da nam bude obrazovanje, koje je trenutno neusaglašeno sa privredom, zastarjelo i ne može da odgovori tekućim zahtjevima.

“Prvo ćemo posuđivati znanje od naručitelja, onda ćemo razviti dovoljno znanja u vlastitim okvirima, da ono pokrene novi niz i novu razinu napretka za svaku industriju o kojoj govorimo i svaki sektor koji se razvija na ovim područjima”, pozitivna su predviđanja Emira Džanića.

Panelisti su saglasni da je upravo sad u krizi vrijeme za mijenjanje našeg poslovnog sistema, ekonomske politike i obrazovnog sistema, da ćemo biti primorani na to, a posebno vlast koja mora uraditi presudne korake.

“Naše oduševljenje i rad su zasnovani na entuzijazmu ljudi koje vodi ta neka intuicija i želja za znanjem. U našem društvu na Balkanu postoje izuzetno inteligentni i pametni ljudi, to je nevjerovatno. Nakon 20 godina rada u Njemačkoj, ja sam ovdje doživjela mnogo pozitivnih iznenađenja što se tiče truda, rada ljudi, njihovih sposobnosti i mogućnosti. Međutim, mi trebamo dignuti jedan prosječni nivo znanja. Ja mislim kad to napravimo da ćemo bolje moći slijediti taj turbulentni razvoj tehnologije u svijetu, a on je stvarno sada za nas nedostižan”, za kraj je istakla Köpruner.

Ova online PIT panel diskusija na temu industrije u budućnosti je ujedno i posljenja u seriji diskusija pod nazivom ” izađimo jači” u organizaciji kompanije Targer Engineering and Consulting na platformi svoj portala PIT.ba, a cijelu seriju je podržao Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH u ime Njemačke vlade. Posljednji webinar iz ove serije planiran je za naredni četvrtak u 18 sati.

Avaz

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE