GDJE JE ZAPELO: Zašto su investicije u BiH mrtvo slovo na papiru?

Prema podacima do kojih je došla Anadolu Agency, velike napore za privlačenje stranih investicija posljednjih godina poduzima Srbija, potencijalne investirore u Hrvatskoj muče visoke cijene, Crna Gora nije provela sve planirane mjere, dok u Bosni i Hercegovini privlačenje investicija, uglavnom, ostaje mrtvo slovo na papiru bez konkretnog napretka

Zbog velikog broja nezaposlenih i brojnih ekonomskih problema, države Balkana posljednjih godina poduzimaju određene napore kako bi privukle što više stranih investitora. Prema podacima do kojih je došla Anadolu Agency (AA), velike napore za privlačenje stranih investicija posljednjih nekoliko godina poduzima Srbija, dok potencijalne investirore u Hrvatskoj muče visoke cijene, Crna Gora nije provela sve planirane mjere, a u Bosni i Hercegovini privlačenje investicija, uglavnom, ostaje mrtvo slovo na papiru bez konkretnog napretka.

Srbija je jedna od zemalja u regionu koja posljednjih nekoliko godina privlači značajan strani kapital. Tako je Srbija u prvih deset mjeseci 2014. godine privukla milijardu i 300 miliona eura stranih investicija, a u Agenciji za strana ulaganja i promociju izvoza Srbije (SIEPA) se nadaju da će po zaršetku statističke obrade za cijelu proteklu godine, ta cifra biti oko milijardu i po, što čini pet posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Specijalni savjetnik direktora SIEPA-e Aleksandar Miloradović izjavio je da su u domenu stranih ulaganja u Srbiji još uvijek najviše prisutne investicije iz oblasti automobilske industrije i prije svega, industrije komponentaša u autoindustriji.

“Ušle su velike kompanije poslije Fiata, kao što je Bosch, Continental, imamo Cooper Standard, imamo nekoliko jako eminentnih brendova koji su prisutni i oni negdje trasiraju i dalji put Srbije, odnosno stavljaju nas na tu neku globalnu mapu“, rekao je Miloradović.

Naglasio je da strane investitore u Srbiju sve više privlači usklađivanje legistative sa evropskom praksom što ekonomski sistem čini mnogo transparentnijim i efikasnijim.

“To je usklađivanje zakona sa evropskom praksom, novi zakoni o radu, stečaju, privatizaciji. Također, izmjene zakona o planiranju i izgradnji, koji će pojednostaviti dobijanje građevinskih dozvola, poreske olakšice, ali i finansijski grantovi samim investitorima”, istakao je Miloradović.

– Hrvatska uprkos visokim cijenama atraktivna za strane ulagače –

Ipak, ekonomisti isto to ne mogu kazati za Hrvatsku gdje su visoke cijene infrastrukture i rada velika prepreka za strane ulagače koji, uprkos tome, i dalje ulažu značajan kapital u ovu državu.

Ljubo Jurčić, ekonomski analitičar i profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, za AA napominje da se “često govori o klimi za ulaganja, ali rijetko o strukturi tih uvjeta”.

“Uglavnom se zaboravlja da je osnovni uvjet za investitora, bilo domaćeg ili stranog to da se isplati ulagati. Nijedan investitor ne dolazi, bilo domaći ili strani, da razvije neku državu, nego da zaradi. Ako ne postoje uvjeti da se zaradi, ostvari profit, bude sigurnost ulaganja, onda nema niti investicija”, kaže Jurčić.

Upozorava da su cijene za strane ulagače u Hrvatskoj vrlo visoke što, kako kaže, većina stranaca izbjegava kada želi uložiti svoj novac u jednu državu.

“Ako gledamo Hrvatsku u odnosu na BiH, Srbiju, Makedoniju, Crnu Goru, u odnosu na regiju, gdje manje-više imamo približno iste uvjete, uz mali nivo razlike sigurnosti ulaganja, cijene inputa, kao što su infrastruktura, komunalije i cijena rada, onda tu Hrvatska nije u prednosti u odnosu na navedene zemlje, jer su cijene istog rada u regiji jedan, dva ili tri puta niže nego u Hrvatskoj“, istakao je Jurčić.

Napominje kako u Srbiji ima puno više stranih investicija nego u Hrvatskoj.

“Jedan razlog je što je Srbija veća zemlja, a drugi je da je cijena iste kvalitete rada i iste kvalitete infrastrukture 50 posto jeftinija nego u Hrvatskoj. Uz to postoji političko opredjeljenje srbijanske vlade da štiti i podupire stane ulagače. Kada bi Hrvatska imala deset posto srbijanskih ulaganja bili bi jedna od najbrže rastućih zemalja u Evropi”, zaključuje Jurčić.

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), a koji se odnose na devet mjeseci 2014. godine, u Hrvatsku je u tom periodu ostvarena milijarda i 880,5 miliona eura direktnih stranih ulaganja.

– Koncept ‘One stop shop’ u Crnoj Gori –

Crna Gora je zabilježila određeni napredak kada je riječ o stvaranju potrebnih uslova za ulaganje iako nisu implementirane sve planirane mjere za privlačanje stranih investicija, istakla je Ana Nives Radović, ekonomska analitičarka iz Podgorica.

“Došlo je do pomaka kada je u pitanju biznis ambijent u Crnoj Gori, ali kada vidimo da izostaju neka ključna imena iz oblasti biznisa, turizma i ugostiteljstva, onda možemo govoriti da su oni pronašli brojna druga tržišta“, kazala je Nives Radović.

Inače, u Crnoj Gori je za 11 mjeseci 2014. godine evidentirano 446 miliona eura direktnih stranih investicija.

Uprkos određenom napretku, Radović je mišljenja da političke veze i dalje igraju važnu ulogu kada neko želi da uloži novac u Crnoj Gori.

“Bilo koja strana investicija u Crnoj Gori imala je političku povezanost sa nekim iz vlasti. Biznis ambijent je netrasparentan, jer ako pogledamo ko su investitori koji dolaze, uz čast izuzecima, koji su zaista uradili nešto značajnije u Crnoj Gori, i pokrenuli njenu ekonomiju, jedan broj njih zalazi u kategoriju sumnjivih”, naglasila je Nives Radović.

Kako bi privukla strane investitore, Crna Gora je još 2009. godine pokrenula koncept “One stop shop“. Projekat je zamišljen kako bi investitori na jedno mjesto dobili sve potrebne dozvole za pokretanje biznisa.

“Kada je u pitanju koncept ‘One stop shop’, što podrazumijeva izdavanje svih dozvola na jednom mjestu, ta ideja je inicirana 2009. godine, ali je još uvijek u nekoj fazi koja nije konačna. Jer, još uvijek svu dokumentaciju i dozvole ne možete dobiti na jednom mjestu. Sistem je centralizovan, i ako želite da investirate na sjever države, ipak morate doći po neka dokumenta u Podgorici. To koči razvoj opština“, smatra Nives Radović.

Ipak, iz Agencije za promociju stranih investicija Crne Gore (MIPA) za AA je saopćeno da država radi na poboljšanju biznis ambijenta, što potvrđuju izvještaji Doing Business Svjetske banke, gdje Crna Gora napreduje iz godine u godinu.

“MIPA, kao Agencija Vlade Crne Gore za privlačenje investicija, u cilju privlačenja investitora, organizuje konferencije, promotivne skupove, prezentacije, sajmove, online prezentacije, bavi se izradom publikacija i svega ostalog što može biti od interesovanja potencijalnom investitoru sa slobodnim kapitalom, koji želi da ga locira u stranu zemlju”, saopšteno je iz MIPA-e podsjećajući da je u Crnoj Gori firmu moguće osnovati u periodu od četiti do šest dana.

Bosna i Hercegovina je, kako navode iskusni ekonomski stručnjaci, prethodnih godina uradila vrlo malo ili, bolje rečeno, skoro ništa kako bi privukla strane investitore. Uglavnom se nije mnogo pomaklo od deklarativnih izjava i sastanaka bez konkretnih ekonomskih rezultata.

– BiH bez većeg napretka po pitanju privlačenja stranog novca –

Ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH (VTKBiH) Igor Gavran za Anadolu Agency je izjavio da u Bosni i Hercegovini tokom 2014. godine, ali i prije toga, nije učinjen neki veliki napredak kako bi se u državu privukao strani kapital. Naglasio je kako je bh. entitet Republika Srpska ipak, mnogo više uradio na privlačenju stranog novca nego ostatak BiH.

“Kada je riječ o privlačenju stranih investicija, jedina konkretna stvar koja se desila je izmjena Zakona o privlačenju stranih investicija, koji je ipak, još uvijek u proceduri. Ovaj zakon je u skladu sa evropskim standardima o stranim investicijama. Izmjene u zakonu su dobre i pozitivne, ali je potrebno da bude i usvojen. A dobro znamo da u BiH zakoni mogu biti odbačeni vrlo lako, bez obzira koliko kvalitetni bili”, istakao je Gavran.

Naveo je da su uslovi za strana ulaganja u BiH trenutno vrlo slabi i nepovoljni.

“Poslovno okruženje za strane investicije u BiH je nepovoljno, preopterećeno raznim dadžbinama i porezima. Ipak, u RS-u je 2014. godine ostvaren napredak, jer je uspostavljen jednošalterski sistem gdje je, na jednom mjestu, moguće registrovati preduzeće. To je itekako značajno za privlačenje investitora, što je stvorilo veliko olakšanje za ulagače u RS. Time su pobijeni dosadašnji argumenti da isto to nije moguće učiniti i u Federaciji BiH”, naglasio je Gavran.

Napomenuo je da BiH ima ozbiljan problem i sa slabim imidžom u svijetu ponajviše zbog ekonomske i političke nestabilnosti. Prema njegovom mišljenju, bh. političari moraju početi ozbiljno raditi na konkretnih problemima kako bi kreirali potrebne uslove za veći dolazak stranih investitora.

“Može se zaključiti da su vlasti u BiH samo deklarativno govorile o privlačenju stranih investicija do sada, dok konkretnih pomaka nije bilo na stvaranju potrebnog ambijenta. Već dugi niz godina, od rata do sada, imamo skoro iste zahtjeve koji se odnose na kreiranje boljeg i povoljnijeg ambijenta za ulaganje u bh. ekonomiju”, istakao je Gavran.

Prema posljednjim zvaničnim podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, ukupne direktne strane investicije u BiH, u periodu od januara do septembra 2014. godine, iznosile su 554.5 miliona KM, odnosno 283,5 miliona eura, što najbolje pokazuje da je BiH, među državama regiona, najlošija kada su u pitanju strane investicije.