Gdje se ljudi najčešće zaraze koronavirusom?

Dijelovi Evrope ponovno ulaze u “lockdown”, javni život se ograničava, mnogi se pitaju: zašto su neka mjesta zatvorena, a druga otvorena?

U Njemačkoj raste nervoza i ljutnja: ugostitelji se boje za egzistenciju, organizatori koncerata i sličnih događaja demonstriraju noseći simbolično svoj lijes do groba, umjetnici i kulturni radnici su zapanjeni, u sportu se govori o “katastrofi”, a njemački preduzetnici upozoravaju na “smrtni udarac” za desetine hiljada manjih i srednjih firmi, piše Deutsche Welle. 

Prema istraživanju njemačkog sedmičnika Der Spiegel, više od 62 posto Nijemaca smatra “lockdown” nužnim. No istovremeno se mnogi ne slažu s konkretnim mjerama. To je dosta povezano i s djelomično kontradiktornim izjavama i informacijama o mjestima zaraze u posljednjih nekoliko sedmica. Mi smo provjerili činjenice i utvrdili šta je poznato, a što nije o mjestima zaraze koronavirusom, piše DW.

Gdje se ljudi zaraze u Njemačkoj?

Do većine aktuelnih infekcija u Njemačkoj došlo je u okvirima privatnih druženja. Prema navodima Instituta Robert Koch (RKI) (od 27. oktobra), privatna domaćinstva najčešća su mjesta zaraze. Također veliko i trenutno rastuće područje infekcija čine starački domovi, a zatim radna mjesta. Stopa zaraze mnogo je manja u području povezanom sa slobodnim vremenom, a upravo je ono sada jako pogođeno “lockdownom”.

Broj infekcija u zdravstvenim ustanovama, primjerice u bolnicama, ambulantama ili liječničkim ordinacijama, relativno je mali, ali i taj broj u posljednje vrijeme znatno raste. Slično je sa školama, vrtićima ili izbjegličkim domovima. Restorani, hoteli i pansioni imaju vrlo mali udio u zarazama u Njemačkoj, a novim su mjerama najteže pogođeni.

Čini se da je rizik od zaraze u javnom prevozu još manji. No, to bi moglo biti i zbog naglog pada broja putnika u autobusima i vlakovima. Veliki dio zaraza se događa na mjestima koja RKI ne definira detaljnije i sažima pod rubriku “ostalo”.

Jesu li mjesta zaraze ista kao u prvom valu korone?

Ne, postoje značajne razlike: u jeku prvog vala pandemije COVID-a 19 u Njemačkoj starački domovi i domovi za njegu nemoćnih su bili su veći izvor zaraze od privatnih kućanstava. I medicinski sektor – posebno bolnice – kao i izbjeglički domovi su bila mnogo češća mjesta zaraze nego što je to sada slučaj.

Škole i vrtići u proljeće nisu imali ulogu u pandemiji. To je i logično, budući da su, za razliku od sadašnjeg ‘lockdowna light’, tada bili zatvoreni. Radno mjesto je u proljeće imalo podređenu ulogu, a sada je odgovorno za znatno više slučajeva. Nagli porast zaraza na radnom mjestu u junu uglavnom je posljedica izbijanja epidemija u klaonicama i pogonima sa sezonskim radnicima.

Način zaraze u Njemačkoj se dakle promijenio u usporedbi s prvim valom pandemije. To se djelomično može objasniti mjerama koje su poduzete, ali svi faktori koji su na to utjecali će se moći identificirati tek kad bude dostupno više podataka o trenutnom porastu broja infekcija u Njemačkoj.

Škole i vrtići ostaju otvoreni. Je li to opravdano?

Vlade Njemačke i Francuske odlučile su držati škole i vrtiće otvorenima, unatoč opsežnim ograničenjima u javnom životu. To se, između ostalog, opravdava posebnom važnošću obrazovanja za društvo.

Ako se pogledaju samo čiste brojke, čini se da je odluka razumna. Čak i ako škole i vrtići igraju određenu ulogu u procesu zaraze, to je relativno malo. Prema podacima RKI-a, u samo nekoliko slučajeva su zabilježena izbijanja epidemije u obrazovnim ustanovama.

Slično je i u drugim zemljama: u Irskoj su škole odgovorne za izbijanje koronavirusa u nešto manje od sedam posto slučajeva, u Španiji je to šest posto. To je djelomično i zbog činjenice da su mladi manje pogođeni virusom nego stariji ljudi: udio ljudi do 18 godina među zaraženima u Evropi u avgustu je bio manji od pet posto.

Koliko su ovi podaci mjerodavni?

Nažalost, podaci RKI-a u ovom su trenutku prilično nepotpuni. Statistika berlinskog instituta bilježi samo dokumentirane slučajeve s dvije ili više međusobno povezanih infekcija. I RKI priznaje: “Samo oko četvrtine od ukupno prijavljenih slučajeva COVID-a 19 spada u ovu kategoriju.”

Na pitanje DW-a o preostalih 75 posto koronskih infekcija u Njemačkoj, RKI priznaje: “Zapravo nemamo više podataka.” Ni Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) nije na zahtjev DW-a bio u stanju pružiti bilo kakve podatke o mjestima zaraze.

To znači da tri četvrtine zaraza u Njemačkoj nisu dokumentirane s obzirom na mjesto izbijanja. S jedne strane, to je zbog složenosti pouzdanog utvrđivanja na kom je mjestu došlo do infekcije, jer neki ljudi ostaju bez simptoma nekoliko dana prije nego što se oni ipak pojave. Traganje za izvorom je tada gotovo nemoguće.

S druge strane, nepostojanje pouzdanih i potpunih informacija otežava precizan odgovor na pandemiju – i to ne samo u Njemačkoj.

No, podaci iz drugih zemalja pokazuju slične trendove kakve je dosada zabilježio i Robert Koch Institut. Studije u Južnoj Koreji također vide privatna kućanstva kao središte procesa zaraze, gdje je “šest puta veća vjerojatnost da osoba bude zaražena SARS-om CoV-2 nego drugim bliskim kontaktima”. A jedna kineska studija udio privatnih domaćinstava u širenju infekcije procjenjuje na 69 posto, piše Deutsche Welle.