Gdje su granice ljudskog tijela u budućnosti modernog fudbala?

Nakon srčanog udara Christiana Eriksena na EP, analizirali smo, kakav je danas život fudbalera i sa čime se sve susreću u karijeri. U nastavku Vam donosimo tumačenja stručnjaka koji upozoravaju na posljedice drugačijeg tempa života profesionalnih fudbalera. Postavlja se pitanje, gdje su granice ljudskog tijela u budućnosti modernog fudbala, te koliko iko vodi računa o zdravlju igrača?

“Hvala vam na vašim nevjerovatnim pozdravima i porukama iz cijelog svijeta. To puno znači meni i mojoj porodici.Osjećam se dobro. Sad ću navijati za saigrače. Igrajte za cijelu Dansku” – poruka je Christiana Eriksena, koju je sa zadovljstvom pozdravila svjetska javnost.

Rijetke situacije

Eriksen se nije vakcinisao protiv Covida-19 potvrdili su iz Intera, tako da priča o nuspojavama pada u vodu. Stručnjaci kažu da se nakon vakcinacije pojavljuju upale srčanog mišića kod mlađih muškaraca, ali podaci iz SAD-a pokazuju da je 140 miliona osoba revakcinisano, a da je zabilježeno samo 400 ovakvih upala. Ono što se desilo danskom reprezentativcu, može se desiti bilo kome, bilo gdje, kaže struka.

“Ovakve situacije su iznimno rijetke, ja sam našao neke podatke iz Amerike, gdje je manje od jednog sportaša na 100.000 sportaša imalo takvu situaciju u životu odnosno karijeri. Obično se to dešava rekreativcima nego vrhunskim sportašima”, izjavio je Marko Jakopović, internist pulmolog .

Broj osoba sa kardiovaskularnim oboljelinjima tokom korone je značajno pao. Dok je broj umrlih od istih oboljenja značajno porastao tvrdi kardiolog Marko Banović. Objašnjenje zato vidi u težoj dostupnosti pacijenata zdravstvenom sistemu. I straha zbog odlaska u bolnici zbog izloženosti zarazi virusu.
Dalje objašnjava da je smrtnost osoba sa kardiovaskularnim oboljenjima 5 puta veće nego smrtnost od korone.

Fudbaleri kao roba

“Konkretno kada su u pitanju srčani zalisci, oni u srcu fukcioniši kao ventili, koji usmeravaju krv u jednom pravcu i ne dozvoljavaju da se krv vraća. I ako oni ne funkcionišu, onda srce koje ima ulogu motora u organizmu, koje je recimo kao automobil. Ako ti ventili ne funkcionišu onda srce počinje postepeno da popušta. Onda proste srce se gasi”, pojasnio je Marko Banović, kardiolog.

Nekadašnji fudbaler Sarajeva Amer Bekić, danas igrač indonezijskog Bornea, smatra da se o fudbalerima najčešće ne vodi računa. Odnos prema igračima u zavisnosti je od kluba do kluba.

“Moj je zaključak da su fudbaleri roba, o kojoj se ne razmišlja 100% ljudski. Niko nas i ne pita, kada sam bio u našoj bh. Premijer Ligi, imali smo mnogo puta subota – srijeda ritam utakmica, i to se mora sve ispratiti. Imali smo u klubovima oporavak, ali nije to to, taj oporavak mora biti i psihički”, naveo je.

Fudbaleri su izloženi ogromnom pritisku za postizanje vrhunskih rezultata, što ih dovodi u stanje kontinuiranog psihičkog stresa ističe sportski psiholog Remzija Šetić. Mentalno zdravlje fudbalera predstavlja stanje blagostanja, koje moderni nogomet teško dozvoljava.

Granice tijela, granice fudbala

“Bojim se da izlaganjem ovolikih zahtjeva pred sportaše sve češće će biti u stanju narušavanja njihovog blagostanja. Zbog toga se sve češće govori i o psihijatriji u sportu. Sve češće su sportaši ti koji moraju i dovode sebe u stanje upotrebe određenih psihofarmaka, kako bi svoj organizam doveli u stanje ravnoteže i očuvanje tog mentalnog zdravlja.”

Nogomet na najvećem svjetskog nivou posebno je izazovan. Zahtjevi klubova, sponzora, UEFA-e i FIFA-e nekada su za obične smrtnike prenaporni. Zbog svega stručnjaci konstatuju.

“Nisam siguran gdje su granice ljudskog tijela da to izdrže”, zaključio je Marko Jakopović, internist pulmolog.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE