GENI SU ČUDO: Evo šta sve nasljeđujemo od roditelja

Piše: D. PA. / 072INFO/04.09. u 18:49/Kategorija: Lifestyle, Zabava
GENI SU ČUDO: Evo šta sve nasljeđujemo od roditelja

slika (5)

Geni u velikoj mjeri odlučuju kakvi ćemo biti, ali ne u potpunosti. Oni nam daju predispozicije, a da li će do razvoja potencijala doći, zavisi isključivo od nas.

Geni ne određuju našu ličnost u potpunosti, već dobar dio zavisi od nas samih. Oni su tu da daju predispoziciju da se neka osobina razvije, a našim (ne)djelanjem se događa ili ne događa. Međutim, na neke stvari, poput fizičkog izgleda, ne možemo da utičemo.

Tako od majke nasljeđujemo veliki nožni palac i brzinu starenja, dok se otac računa glavnim “krivcem” za velike uši. Međutim, još štošta se nasljeđuje od roditelja, počev od sklonosti, talenata, pa sve do zdravlja.

Alkoholizam

Nedavna istraživanja dokazala su da je vjerovatnoća da naslijedite ovu bolest čak 50 odsto. Što znači da, ako se krećete u društvu alkoholičara i živite boemskim životom, velike su šanse da ovaj gen “ispliva na površinu”. Zato, pamet u glavu.

Rak dojke

Uzrok raka dojke je i dalje misterija, ali istraživanja su otkrila da su mutacije određenih gena, kao što su BRCA1 i BRCA2, uzrok nekih vrsta raka. Žene koje naslijede ovu mutaciju obično obole u ranoj mladosti i najčešće im tumor zahvati obje dojke, zato svako ko ima genetsku predispoziciju treba da uradi genetsku analizu i utvrdi da li ima mutiran gen – prevencija je lijek protiv malignih bolesti. Muškarci koji nose BRCA1 gen imaju povećan rizik od raka prostate, dok ih BRCA2 gen stavlja u rizičnu grupu za bolesti kao što su rak dojke ili pankreasa.

Daltonizam

Prisutniji je kod muškaraca nego kod žena, jer se geni za čepiće koji detektuju zeleni ili crveni dio spektra nalaze na X hromozomu, a s obzirom na to da žene imaju dva X hromozoma, a muškarci samo jedan, jasno je zašto je učestaliji kod jačeg pola. Daltonizam može da se otkrije oko treće godine, kada djeca uglavnom raspoznaju osnovne boje. Važan je u saobraćaju gdje se primjenjuje kolorna signalizacija.

Sklonost ka nasilju i kriminalu

Gen koji povećava agresivnost je otkriven. Ili, ako se neko od vaših predaka bavio poslovima sa “one strane zakona”, velika je veovatnoća da će i vas privući ovakvo poslovanje. Istraživači su dokazali i da je agresivno ponašanje koje se javlja kod djece sigurno naslijeđeno. Interesantno je da geni “lopovluka” igraju veću ulogu kod djevojčica.

Gojaznost

Kalorični obroci i činjenica da je neko iz porodice debeljuca savršen su recept za gojaznost. Jedna naučna teorija sugeriše da isti geni pomoću kojih su ljudi nekada preživljavali glad sada rade suprotno – goje jer hrane ima u izobilju. Pokazalo se da su geni uzrok bolesti gojaznosti kao što su Bardet-Biedl sindrom i Prader-Willi.

Bolesti srca

Djeca roditelja sa srčanim oboljenjima i bolestima krvnih sudova imaju ogromne predispozicije da jednog dana obole od istih. Osobe sa urođenom srčanom manom vrlo vjerovatno će imati djecu sa istim zdravstvenim problemom.

Akne

Problemi sa kožom česta su pubertetska pojava, a kod nekih se zadrže i u kasnijim godinama. Ukoliko imate problem sa aknama, slobodno okrivite nekog od roditelja za to. Studije su pokazale da mnogi srednjoškolci sa bubuljičavim licem imaju porodičnu genezu osjetljive i problematične kože.

Netolerancija na laktozu

Kineska nenaklonost ka mlijeku dugo je smatrana za kulturološku razliku, dok naučnici 1960. nisu otkrili da se netolerancija na mlijeko javlja kod Azijata, Afroamerikanaca i južnih Evropljana. U posljednjih 10 hiljada godina genetska promjena se razvila i dovela do toga da ljudi mogu da svare mlijeko, međutim ukoliko ste netoleranti na laktozu vjerovatno vaši dalji rođaci ovu namirnicu nisu imali na jelovniku.

Ćelavost

Uobičajena je kod muškaraca, ali naučnicima i dalje nije najjasnije zašto je to tako. Procjenjuje se da ćelavost nastaje zbog abnormalnosti u nekoliko gena koji se nasljeđuju od jednog ili oba roditelja. Ljudi koji boluju od alopecije, rijetka vrsta trajne ćelavosti, gube dlake po cijelom tijelu i nose defektne gene “bez dlaka”. Mada, ova bolest za većinu naučnika ipak spada u grupu psihosomatskih oboljenja.

Izvor: bizilife.rs

 

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za Android: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za iOS: KLIKNI OVDJE
✖