Gigant društvenih mreža ili novi mračni internet?

Svakog dana, kanal Gun Shop America na Telegramu objavljuje kontinuirani niz fotografija nezakonite robe na prodaju za svojih skoro 26.000 pretplatnika. Nedavno u ponudi su bili i 9-milimetarski pištolj marke “glok” s municijom za 500 dolara, bolivijski kokain po cijeni od 1.000 dolara po unci i na falsifikovane bankarske kartice za 5.000 dolara, piše Financial Times.

– Nastavite sa svojim porudžbinama – piše anonimni vlasnik kanala u svojoj javnoj objavi, pozivajući pratioce da mu direktno pošalju poruku kako bi obavili kupovinu u bitkoinima ili američkim dolarima. On ubacuje svoje reklame između slika gomila novca i snimaka poruka zahvalnosti od zadovoljnih kupaca. “Ne spavajte, ljudi, Božić stiže, idemo!!!” poručuje.

Prodavnica oružja je samo jedna od desetina hiljada grupa na Telgramu i kanala koje su pratili eksperti za kriminalistiku i sajber bezbjednost. Oni tvrde da je ova društvena mreža postala novi “mračni veb” u kojem se kriminalci i hakeri bez ustručavanja hvale i trguju nezakonitim uslugama bez posljedica.

Divlji zapad

– Telegram je društvena mreža za organizovane kriminalce – kazao je Hejvud Talkov, izvršni direktor LexisNexis Risk Solutions, koji prati nove načine prevare čija su meta sistemi vlade SAD za koje kaže da su na ovoj platformui postali “viralni” među pojedinim hakerskim zajednicama. “To je bukvalno Divlji zapad”.

Eksplozija Telegramovog kriminalnog podzemlja samo je jedan aspekat šireg, vrtoglavog uspona platforme u posljednjih nekoliko godina, od aplikacije namijenje prvenstveno za dopisivanje do neophodnog izvora vijesti i resursa za organizovanje, uključujući i u geopolitičkim i humanitarnim krizama poput rata između Rusije i Ukrajine ili sukoba između Izraela i Hamasa.

Od osnivanja 2013. godine, izvršni direktor Telegrama Pavel Durov, koji je rođen u Rusiji, pokušava da ovu platformu predstavi kao alternativu platformama teholoških giganata koja je orijentisana na privatnost i otporna na uplitanje vlade. On tvrdi da je to utočište otporno na cenzuru za građane koji žive u represivnim režimima, poput Bjelorusije, Irana i Hong Konga.

– Na pojedinim tržištima, Telegram je jedna od rijetkih preostalih slobodnih platformi na kojima ljudi mogu da se izraze – kazao je Durov. Računajući Aziju kao najveće tržište, Durov tvrdi da platforma ima 900 miliona aktivnih korisnika na mjesečnom nivou, što je znatno više u odnosu na 500 miliona na početku 2021.

Durov, 39, rijetko daje intervjue za medije: posljednji je bio 2017. a kao aktivni lider on više voli titulu “menadžer proizvodnje” u odnosu na izvršnog direktora. Iznenađuje podatak da Telegram ima svega oko pedeset stalno zaposlenih, uključujući i tim od 30 elitnih pažljivo biranih inženjera. “Nijedna novina nije uvedena, a da ja u to nijesam bio uključen”, kazao je on.

Megafon za lidere i autokrate

Zahvaljujući novim karakteristikama emitovanja sličnim Tviteru i pristupu moderaciji u kojem je sve dopušteno, Telegram je postao megafon za globalne lidere – i autokrate. Koriste ga ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, zvanična ruska ministarstva, pa čak i militantne grupe poput Hamasa.

Takođe je magnet za bezakonje, za širenje dezinformacija, teoretičare zavjera i ekstremiste koji bježe od strožih ograničenja na konkurentskim mrežama poput Metinog Fejsbuka i Guglovog Jutjuba. Eksperti upozoravaju da se sve više koristi za propagandu od strane istih vlada čiji se građani oslanjaju na tu mrežu za informacije.

Sa sjedištem u Dubaiju, Telegram je uspio da izbjegne dobar dio regulatornog nadzora i zakonskih propisa kojima se posljednjih godina povinuju slične platforme u Silicijumskoj dolini. “U Dubaiju nam vlada ne dosađuje”, kazao je Durov, opisujući ovaj emirat kao “neutralan”.

Međutim, kako Telegram nastavlja da raste, zarađuje na oglašavanju i priprema se za potencijalni izlazak na tržište, moguće u SAD, suočiće se sa sve većim pritiskom da obuzda svoju mračnu stranu. “Investitore bi trebalo da budu zabrinuti zbog kriminalnog podzemlja, ali i zbog širih pitanja integriteta na Telegramu”, kazao je Džef Alen, suosnivač i glavni istraživač u američkom Institutu za integritet.

Dok globalni regulatori vrebaju, “Telegram očekuje naglo buđenje, kada će morati da ispune osnovna mjerila povjerenja, bezbjednosti i integritetas od kojih su danas veoma daleko”, dodao je on.

Durov je sjedište kompanije prebacio u Dubai. Platforma X

Na mnogo načina, Durov je poput bilo kojeg milijardera u Silicijumskoj dolini.

Uprkos tome što mu se neto bogatstvo procjenjuje na 11,5 milijardi, on dosljedno nosi crnu odjeću u skladu sa dogmom, koja se pripisuje osnivaču Mete Marku Zakerbergu, da minimalizam donosi dodatnu produktivnost. Prati tipične zdravstvene trendove. Kaže da svako jutro, “bez izuzetaka”, dan počinje sa 200 sklekova i 100 trbušnjaka prije kupanja ledenom vodom. Tokom godina, tvrdio je da je tvrdokorni libertarijanac koji se zalaže za slobodu govora.

Međutim, ono po čemu se on razlikuje od direktora u Dolini jeste njegovo lično iskustvo represije koje je, prema njegovim tvrdnjama, bilo osnova vizije za Telegram.

Prema njegovoj priči, Durov i njegov brat Nikolaj su Telegram razvili prvo kao “privatno sredstvo” kako bi komunicirali kada druge bezbjedne aplikacije za razmjenu poruka nijesu bile dostupne. (Nikolaj je tehnološki direktor). Otkrića Edvarda Snoudena o masovnom nadzoru Amerikanaca od strane američke obavještajne službe uticala su na njih da podijele aplikaciju sa javnošću 2013, naglašavajući njenu svrhu kao medijske platforme u kojoj se koristi šifrovana tehnologija kako bi se poruke zaštitile od radoznalih očiju vlada.

“Programerski genijalac i borac za slobodu”

Međutim, Durov koji je takođe jedan od osnivača najpopularnije ruske društvene mreže VKontakte, bio je 2014. godine primoran da pobjegne iz Sankt Peterburga nakon što je odbio da podijeli podatke o određenim ukrajinskim korisnicima VK-a sa ruskom bezbjednosnom službom FSB. Prodao je udio u kompaniji Kremlju naklonjenim oligarsima zahvaljujući čemu je mogao da putuje i finansira Telegram prije nego što se nastanio u Dubaiju.

On je 2018. godine ponovo uskratio Moskvi pristup određenim podacima, zbog čega je ta platforma zabranjena u Rusiji. Ponizivši Kremlj, Telegram je uspio to da zaobiđe zahvaljujući određenim tehničkim manevrima. Kremlj je dvije godine kasnije ukinuo zabranu, ali je učvršćena reputacija Telegrama kao aplikacije slobodnog govora, dok je Durov okarakterisan kao programerski genijalac i borac za slobodu.

– Povjerenje u Telegram je zapravo povjerenje lično u Durova – u to da će učiniti sve kako bi lično u životu održao slobodu govora – kazala je Aleksandra Urman, istražiteljka na Univerzitetu u Cirihu koja je proučavala ekstremizam na toj platformi.

Ovaj pristup je dao turbo pogon rastu Telegrama. Aplikacija je proširila fokus sa “tajnog čata” na integrisanje desetina novih funkcija svake godine, uključujući prilagodljivi interfejs, instrumente za podjelu velikih fajlova, grupe do 200 000 članova, i kanale – jednosmjerno emitovanje poruka – sa neograničenim brojem pretplatnika.

Interno, Durov, koji na Metu gleda kao na najvećeg konkurenta, sprovodi start-ap mentalitet stare škole “idi brzo i lomi stvari”. On je sastavio mali i tajanstveni tim inženjera u Dubaiju organizujući onlajn takmičenja programiranja i angažujući pobjednike nezavisno od starosne dobi, lokacije ili prethodnog iskustva.

Tim od svega sedam administratora upravlja sa preko 80 000 servera, koji su u vlasništvu kompanije i koji distribuiraju globalno, za koje je obično prema riječima Durova zaduženo stotine ljudi. “Tim nije imao drugu opciju osim da sprovede ekstremnu automatizaciju”, objašnjava Durov. “Kao rezultat toga, postali smo izuzetno efikasni u troškovima”.

Durov je kazao da očekuje da “u periodu između 12 i 14 mjeseci dostignu milijardu aktivnih korisnika na mjesečnom nivou”.

Telegram se priprema na potencijalni izlazak na berzu, što je strategija koja će omogućiti širenje i izbjeći spajanje ili prodaju. Durov kaže da on smatra da osnivači treba da zadrže kontrolu kako bi izbjegli “žrtvovanje vrijednosti”.

Međutim, da bi privukao zapadne investitore možda će morati da se pozabavi tvrdnjama kritičara da je Kremlj i dalje povezan ili da utiče na Telegram. Oni ističu da su se odmah nakon iznenadnog ukidanja zabrane Telegrama 2020, ruska ministarstva i vodeći zvaničnici utrkivali za mjesto na platformi.

Durov izbjegava da priča o Putinu i Ukrajini

Durov rado priča o jutarnjoj rutini ali izbjegava da odgovori na pitanja o njegovom stavu prema Vladimiru Putinu ili konfliktu između Rusije i Ukrajine. “Hajde da ne zalazimo u to”, kaže on, dodajući da je “za svijet veoma važno da Telegram ostane neutralna platforma”.

Durov odbacuje izvještaje o vezama sa Kremljom kao “teorije zavjere” insistirajući da platforma nema nikakve “izvore finansiranja povezane sa Rusijom”, niti kancelarije, zaposlene ili opremu u toj zemlji. Većina akcionara su globalni fondovi sa sjedištem u Velikoj Britaniji i SAD, dodao je.

– Mislim da je svakome ko je pratio moju priču, moja iskustva, niz događaja zbog kojih sam napustio Rusiju prije više od deset godina, prilično jasno da takve teorije nijesu kredibilne – kazao je on.

“Prije dvije godine to bi me baš nerviralo i počeo bih da ukazujem na nedosljednosti ili neistine u tim pričama. Međutim, onda sam shvatio da je to neizbježno. Biće još takvih priča, od raznih igrača”.

Pojedinim akcionarima je to dovoljno. “Pavel je bio prilično uspješan u prekidanju ruske veze. Uradio je sve kako treba”, kazao je jedan akcionar koji je želio da ostane anoniman.

Ipak, kritičari dovode u pitanje da li Telegram ima adekvatan nadzor za privlačenje više mejnstrim oglašivača i investitora. Istraživanja pokazuju da je platforma postala uporište kriminalnih aktivnosti.

– Telegram podržava i omogućava onlajn i oflajn kriminal širom svijeta – bilo da je riječ o prevari, prodaji oružja, prodaji droge, čak i prodaji ljudi – kazao je Dejvid Majmon, profesor na odsjeku za kriminalistiku na Državnom univerzitetu u Džordžiji. On je pratio i infiltrirao se u hiljade grupa na Telegramu od 2019, uključujući njih 10 000 u SAD.

U nedavnom izvještaju “Njujork tajmsa” navodi se da na Telegramu informacije razmjenjuju potvrđeni pedofili.

Durov tvrdi da Telegram aktivno moderira kriminalnu aktivnost u javnim djelovima platforme i uklanja “milione primjera škodljivog sadržaja” na dnevnoj bazi. Reaguje na prijave korisnika i proaktivno koristi softver za mašinsko moderiranje kako bi označili nezakoniti sadržaj, dodao je.

Telegram je često platforma na kojoj se izriču sporne tvrdnje prije nego što se prošire dalje, tvrde istraživači. Propaganda buja. Dok se odvija rat između Rusije i Ukrajine, desetine kanala na kojima se dijele nepotvrđene trvdnje i vijesti, kojima navodno upravlja anonimna ruska vlada “insajdera” postali su sve istaknutiji i uticajniji.

Telegram kao oružje militantnih grupa

To je jedina platforma koja nastavlja da dozvoljava militantnim grupama povezanim sa Iranom da djeluju i šire svoj sadržaj, uključujući Hamas, Hezbolah i niz iračkih milicija. Kompanija je saopštila da su se kanali koji su fokusirani na aktuelna dešavanja u Gazi i Ukrajini “pokazali kao nezamjenjivi za novinare, istraživače, organizacije za ljudska prava koji žele da iz nezavisnih izvora procijene događaje u trenutku kada se dešavaju”.

Eksperti upozoravaju da Hamas i drugi palestinski militanti koriste Telegram kao oružje. Tokom napada na Izrael 7. oktobra, Hamas je objavio gnusne slike i snimke na platformi u onome što su eksperti nazavli prihološkim eratom protiv izraelskih građana, koji nijesu imali nikakve zvanične informacije sa druge strane odmah nakon upada Hamasa.

Prošlog mjeseca, u izraelskoj štampi je objavljeno da je jedinica za psihološko ratovanje izraelskih odbrambenih snaga upravljala neovlaštenim kanalom na Telegramu pod naslovom “72 djevice – necenzurisano” na kojem je objavljivan eksplicitni i nasilni sadržaj, poput snimaka leševa, navodno pripadnika Hamasa.

Smjernice Telegrama u vezi sa moderiranjem su samo kostur. Navodi se da nijesu dozvoljeni spamovi, nezakonita pornografija ili promovisanje nasilja na “javno dostupnim kanalima Telegrama”. U pravilima se takođe kaže da će teroristički kanali biti blokirani, nakon što su na kraju podlegli pritisku da uklone javne ISIS grupe 2019. godine i ekstremno desničarske grupe u SAD koje su koristile platformu kako bi se mobilisale uoči napada na Kapitol 6. januara 2021.

– Moderiranje nikada nije lako, i ponekad nijesmo spremni za neke događaje koji se odvijaju u realnom vremenu i dešavaju veoma brzo. Tvrdim da u takvim trenucima, niko nije spreman – kazao je Durov. “Obično korisnici traže od nas da ne počnemo sa cenzurom bilo kojeg sadržaja – to je važilo i u Izraelu”.

Nakon nedavnog pritiska za uklanjanje kanala Hamasa, pojedini sadržaji su sada ograničeni na platformi. Međutim, drugi su ostali. Jedan kanal, Hamasps, sa 111.000 pratilaca, djeluje da je ograničen samo kada mu se pristupa preko Eplovog ili android uređaja, ali je dostupan za one koji mu pristupaju preko interneta. Za druge važi obratno.

– Ne znamo tačno što bi trebalo ukloniti. Ne znamo koje se mjere primjenjuju i kada – da li je kanal u potpunosti uklonjen, da li je blokiran samo u određenoj zemlji, da li je dostupan na internetu, a ne na Eplu ili androidu – kazala je istražiteljka Urman.

Ona je istakla da je bilo nekoliko “političkih spornih odluka” koje su “ukaljale” reputaciju Durova kao “heroja slobode govora”. To uključuje i uklanjanje bota kojim je upravljao pokojni opozicioni lider Aleksej Navaljni koji je davao preporuke Rusima kako da glasaju kako bi smijenili političare iz Putinove partije.

Durov insistira da platforma nikada nije predala podatke privatnog četa vladama. Kao odgovor na kritike, on je odlučio da označi određene dezinformacije, umjesto da ih uklanja, tvrdeći da uklanjanje sadržaja pojačava teorije zavjere. “Ono što je juče smatrano teorijom zavjere danas može postati zvaničan stav. I kao platforma, nećete uvijek moći da ispratite promjene”, kazao je on.

Pojedini potpuno odbacuju stav Durova

– Nesputana sloboda govora je manjkava ideja”, kazao je Semjuel Vuli, stručnjak za propagandu i vanredni profesor na Univerzitetu u Teksasu u Ostinu, tvrdeći da su to “moćne i visoko organizovane grupe – koje imaju resurse i tehničko znanje da iskoriste Telegram kako bi manipulisale javnim mnjenjem.

“Telegram i druge platforme poput nje su kritični instrumenti za slobodu govora i demokratiju. Ali takođe je istina da su one moćni alati kontrole i prinude”.