Godinu dana Trumpove vlasti: Politike koje su produbile podjele

Godinu dana Trumpove vlasti: Politike koje su produbile podjele

Američki predsjednik Donald Trump sutra će obilježiti svoju prvu godinu povratka u Bijelu kuću nakon šokantne političke akcije koja je proširila predsjedničke ovlasti i preoblikovala odnose Amerike sa svijetom. Kako ulazi u svoju drugu godinu, čini se sve nesputanijim, vodeći politike koje su produbile podjele u zemlji.

Posljednjih sedmica, Trump je naredio agresivnije federalne mjere suzbijanja ilegalne imigracije u Minnesoti, što je dovelo do smrti nenaoružane vozačice od strane federalnog agenta, nadgledao je smjeli vojni napad na Venezuelu s ciljem hvatanja predsjednika Nicolasa Madura, oživio svoj kontroverzni plan za preuzimanje Grenlanda, prijetio bombardiranjem Irana i odbacio zabrinutost zbog krivične istrage protiv predsjednika Federalnih rezervi Jeromea Powella.

“Ne zanima me”, rekao je Trump u intervjuu za Reuters prošle sedmice kada su ga pitali o potencijalnim ekonomskim posljedicama istrage o Powellu. U razgovoru za The New York Times 7. januara, Trump je rekao da je jedina prepreka za njega kao vrhovnog komandanta da pokrene vojne napade u inostranstvu “moj vlastiti moral”.

Uzevši sve u obzir, Trumpovi komentari naglašavaju stav o predsjedništvu u kojem je uglavnom ograničen vlastitim rasuđivanjem, a ne institucionalnim ograničenjima.

Anna Kelly, glasnogovornica Bijele kuće, rekla je da je Trumpov prvi instinkt diplomatija i da sve odluke donosi promišljeno. Ali je dodala da on drži sve opcije na stolu i odlučio je poslati američku vojsku u Venecuelu kako bi uhvatila Madura i bombardirala tri iranska nuklearna postrojenja prošle godine, “nakon što oba nisu uspjela ozbiljno pregovarati”.

Kada se Trump trijumfalno vratio u Bijelu kuću 20. januara 2025. godine na drugi mandat, obećao je da će preoblikovati ekonomiju, federalnu birokraciju, imigracijsku politiku i veći dio američkog kulturnog života. Ispunio je veći dio te agende, postavši jedan od najmoćnijih predsjednika u modernoj historiji SAD-a.

Kao i svi američki predsjednici koji ne mogu tražiti još jedan mandat, Trump se suočava s gotovo neizbježnim slabljenjem moći u svojoj drugoj godini. On ostaje izuzetno nepopularna figura: sve veći broj Amerikanaca nezadovoljan je njegovim upravljanjem ekonomijom i ima zabrinutosti zbog njegovih prioriteta.

Ali mišljenja su duboko polarizirana i on i dalje uživa značajnu podršku među svojim glavnim pristalicama. Trumpov rejting odobravanja iznosi 41% prema anketi Reutersa/Ipsosa provedenoj prošle sedmice, pri čemu 58% odraslih Amerikanaca ne odobrava njegov radni učinak.

Broj je nizak za američke predsjednike općenito, ali nije najniži u Trumpovom drugom mandatu. “Trumpovo potpuno nepoštivanje vladavine prava ili osnovnih kontrola i ravnoteže učinilo je Amerikance manje sigurnima u svim oblastima”, rekao je demokratski strateg Alex Floyd, dodajući da bi birači mogli kazniti republikance za ono što je opisao kao “bezakonje”.

U intervjuu za Reuters, Trump je priznao da su republikanci u opasnosti da izgube kontrolu nad Kongresom na novembarskim izborima, rekavši da historija ne ide u prilog stranci predsjednika na međuizborima. Ranije je rekao okupljenim republikanskim zakonodavcima da se bore za zadržavanje kontrole nad Kongresom, ili će ga novoosnažena demokratska većina u Predstavničkom domu po treći put opozvati.

Na pitanje Reutersa o zabrinutosti Amerikanaca zbog visokih cijena – glavnog pitanja za birače uoči izbora – Trump je ponovio svoju tvrdnju da je ekonomija „najjača“ u historiji, uprkos podacima koji pokazuju uporno visoku inflaciju.

Posljednjih sedmica, Trump je pokušao riješiti zabrinutost zbog troškova života u govorima i drugim akcijama, ali je zakomplicirao taj napor istovremeno nazivajući pitanje pristupačnosti demokratskom “prevarom”.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za Android: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za iOS: KLIKNI OVDJE
FIS

NAJNOVIJE

FIS