Godišnjica početka agresije na Goražde: Grad heroj izdržao 1.336 dana pakla

Na današnji dan prije 34 godine počela je agresija na Goražde, jedini preostali slobodni grad na Drini, čime je počela opsada duga 1336 dana, a Goražde je postalo simbol otpora, hrabrosti i opstanka.

Četvrtog maja 1992. godine u rano jutro počeo je opći napad na Goražde. Prve granate pale su na zgradu Općine, a grad je odmah ostao bez telefona, struje, vode i odsječen od ostatka države. Krug oko Goražda bio je zatvoren a u njemu su utočište pronašle desetine hiljada izbjeglih i raseljenih stanovnika okolnih gradova – Višegrada, Foče, Čajniča, Rogatice i Rudog. Prema procjenama, u proljeće 1992. godine u Goraždu je bilo oko 70.000 stanovnika.  

U nemogućim uslovima organiziran je otpor, kasnije ocijenjen kao jedan od najspecifičnijih tokom rata u BiH. Upravo na ovim prostorima naredbom Općinskog štaba TO, formirana je prva jedinica ranga brigade u Armiji BiH, Prva drinska brigada, a potom je uslijedilo formiranje ostalih brigada. Uprkos slaboj opremljenosti, stanovnici su uspjeli stabilizirati linije i spriječiti brzi pad grada, a napadima agresora hrabri branioci odolijevali su i u kasnijim godinama rata.

Opsada duga 1.336 dana okončana je potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma.

U historiji ratovanja Goražde je dobilo epitet “grada heroja” dok s druge strane za bjesomučna razaranja i masovna stradanja i ubijanja nevinih civila u Goraždu ni 34 godine poslije još niko nije odgovarao.

Tokom opsade Goražda poginulo je više od 4.000 osoba, među kojima je i najmanje 148 djece.

Pred međunarodnim sudovima niko nije odgovarao isključivo za zločine počinjene u ovom gradu, dok je pred domaćim pravosuđem vođen tek mali broj postupaka iako je naučnim istraživanjem dokazano da je na prostoru goraždanske regije agresor koristio najgnusnije metode i sredstva ratovanja.

Dani herojskog otpora agresiji u Goraždu će biti obilježeni nizom sadržaja