Goletić objasnio razloge zbog kojih osoba sa simptomima COVID-19 može dobiti negativan PCR test

Sa dnevno više od 1.500 novozaraženih, visokim brojkama preminulih, te punim Covid-bolnicama i odjeljenjima u kojima se traži krevet više, BiH uveliko je u trećem valu koronavirusa.

Ispred Covid-ambulanti danima su iste slike – dugački redovi građana koji čekaju na testiranje. Mnogi se testiraju i u privatnim zdravstvenim ustanovama.

No, ono što one, koji imaju simptome COVID-19, zbunjuje jesu nerijetko i negativni PCR testovi, pa se neki kasno javljaju ljekaru, kada bolest uzme maha.

Ljudi dolaze kasno sa teškim pneumonijama

Na to je početkom sedmice, obraćajući se zastupnicima u Skupštini Kantona Sarajevo, govorio i dr. Alden Begić, koordinator za saradnju sa kantonima suosnivačima na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS).

– Nama se ljudi upućuju kasno, to su teške pneumonije. Kada primamo ljude i kada određujemo da li će pacijent dobiti kiseoničku podršku, gledamo kakva je klinička slika, a ne da li je PCR test pozitivan. Imali smo teške pacijente s negativnim testom – ali ne mora test uvijek pokazati ima li neko koronavirus ili ne, brojni faktori utječu na to kakav je rezultat testa – kazao je između ostalog Begić.

Američka uprava za hranu i lijekove (FDA) početkom ove godine upozorila je medicinsko i laboratorijsko osoblje da bi genetske mutacije koronavirusa, uključujući varijantu B117 (britanski soj koronavirusa), koji je prije nekoliko sedmica otkriven i u našoj zemlji, mogle dovesti do lažno negativnih rezultata molekularnih testova (PCR) prilikom testiranja na COVID-19.

Tom prilikom iz Agencije su upozorili osoblje kliničkih laboratorija i pružatelje zdravstvenih usluga na moguće lažno negativne rezultate bilo kojeg PCR testa i pozvala ih da pažljivo razmotre takve rezultate u kombinaciji s kliničkim opažanjima te da ponove ispitivanje, ali nekim drugim testom, ako i dalje sumnjaju na COVID-19.

– Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva je u jednoj od svojih preporuka, svim verificiranim laboratorijama na području Federacije BiH preporučio da se tamo, gdje postoji indikacija za PCR testiranje SARS-CoV-2, koriste testovi koji ciljaju najmanje dva, a optimalno bi bilo tri različita gena virusa. Mi u Laboratoriji na Veterinarskom fakultetu isključivo koristimo testove koji ciljaju tri gena virusa. Vjerovatnoća da, zbog mutacija, PCR test bude negativan na taj način se minimizira ili gotovo u potpunosti isključuje – kaže prof. dr. Teufik Goletić, šef Laboratorije za molekularno-genetička i forenzička ispitivanja na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu i član Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva.

Na pitanje, zbog čega je važno koristiti takve testove, Goletić odgovara da je, prilikom detekcije varijantnih sojeva, prije svega B117 (britanski soj), a potom i svih drugih varijantnih sojeva koji imaju specifičnu “deleciju” (brisanje) na S-proteinu na poziciji 69 i 70, uočeno da su neki PCR testovi, koji targetiraju taj specifičan dio S-gena, bili lažno negativni.

– Kada govorimo o trenutnoj situaciji, gdje smo svjedoci velikog broja novih pozitivnih slučajeva, vjerovatnoća za lažno negativnim PCR testovima trebala bi biti bitno manja. Naime, postoji “nešto” što se vezuje za svaki dijagnostički test, pa tako i za PCR test, a zove se pozitivna prediktivna vrijednost, kada je ukupan broj novih slučajeva veći, onda je i mogućnost za pojavom lažno negativnog PCR testa znatno manja nego što je to uobičajno – objašnjava Goletić.

Nemamo informacija koje PCR testove koristimo

No, i pored toga, virusolog ističe kako su moguće pojave lažno negativnih PCR rezultata, ali se uzrok tome ne može pripisati samo PCR proceduri.

Prema njegovim riječima, pažnju treba obratiti na to – da li su izabrani odgovarajući brisevi, da li je osoblje adekvatno trenirano za uzimanje briseva (orofaringealni, odnosno nazalni ili bris usne šupljine i grla), potom na koji način se brisevi transportuju i čuvaju do obrade, te koji se PCR testovi koriste prilikom obrade.

– Mi još nemamo bazičnih, pa rekao bih i banalnih ulaznih podataka, pri čemu mislim prije svega – koji su to PCR testovi koji se koriste, da li se koriste u certificiranim laboratorijama, da li je kompetentno osoblje, kakav je sistem uzimanja briseva i njihove dostave, te da li se ciljaju dva ili tri gena!? Zbog toga je vrlo važno da se u sistem nadzora, kao standard, uvede i sekvencioniranje određenog broja uzoraka, jer je to jedini siguran način kojim možemo ispitati – da li se cirkulirajući sojevi u BiH efikasno i pravovremeno mogu utvrditi PCR testovima koji se koriste u našoj zemlji – naglašava Goletić.

Iako je PCR testiranje zlatni standard u otkrivanju prisustva SARS-CoV-2, prema riječima našeg sagovornika, još je niz dijagnostičkih postupaka koje osobe sa simptomima COVID-19 mogu i trebaju napraviti.

– Znam da je problem njihove raspoloživosti, ali ono što se može uraditi jeste ponoviti testiranje nakon dva ili tri dana, kada je slika obično puno jasnija, zahtijevati ako se naročito radi o privatnim zdravstvenim ustanovama, koji PCR test se koristi (koliko gena test targetira), uraditi biohemijske pretrage krvi, RTG snimak pluća, u nekim slučajevima i CT pluća, koji je također snažan alat u dijagnosticiranju SARS-CoV-2. Uz sve to, te simptome koje osoba osjeća, donosi se konačna dijagnoza – kazao je Goletić.