Gordan Duhaček: Kako je došlo do protesta u Sarajevu? Ovih pet stvari trebate znati

Gordan Duhaček: Kako je došlo do protesta u Sarajevu? Ovih pet stvari trebate znati

U Sarajevu su i danas nastavljeni protesti pred zgradom OHR-a (Ured Visokog predstavnika), doduše u manjem obimu nego jučerašnji koji su po procjeni policije okupili najmanje 7.000 ljudi, piše Gordan Duhaček, kolumnista Indexa. Njegov komentar prenosimo u cijelosti:

“Nećemo prihvatiti nepravdu”, “Nismo mi plemena, nego građani” – neki su od natpisa na transparentima koje su u utorak nosili okupljeni koje je od zgrade OHR-a dijelio policijski kordon i metalna ograda.

Građani koji su se nakon devet sati jutros okupili ispred OHR-a u velikoj mjeri su se u međuvremenu razišli, a nekolicina je ostala tu čekati visokog predstavnika da izađe u javnost i kaže što je njegova konačna odluka u vezi nametanja promjena Izbornog zakona.

Malobrojni demonstranti su se sklonili u hlad preko puta zgrade OHR-a, a s njima su i oni koji su sinoć prespavali pod otvorenim nebom na ovoj lokaciji.

Dervo Sejdić, jedan od organizatora protesta i podnositelj tužbe protiv BiH zbog diskriminacije Evropskom sudu za ljudska prava, najavio je novinarima kako će se protesti nastaviti sve dok Šmit (Schmidt) ne objavi kako odustaje od nametanja reformi koje bi, kako smatraju, produbile etničke podjele.

U svakom slučaju, situacija u BiH se uzburkala zbog najave da bi visoki predstavnik Šmit mogao intervenisati u izborno zakonodavstvo, na što su naročito negativno reagirale bošnjačke i građanske stranke u Sarajevu.

Ovo su ključne stvari koje trebate znati o najnovijim previranjima u BiH.

Kakve promjene želi nametnuti visoki predstavnik Šmit?

Visoko predstavnik Kristijan Šmit je navodno odlučio nametnuti promjene spornog izbornog zakonodavstva, oko čega se prethodno nisu uspjeli dogovoriti lideri SDA i HDZ-a, Bakir Izetbegović i Dragan Čović. Promjene koje predlaže Šmit procurile su u sarajevske medije.

U nacrtu odluke koja je već poslana na adrese ambasada u BiH, navedene su izmjene Izbornog zakona u odnosu na funkcioniranje domova, izbor vodstva Federacije BiH, izbor sudaca Ustavnog suda FBiH kao i brojne izmjene koje bi trebale osigurati integritet izbornog procesa.

U nacrtu odluke uz ostalo je navedeno kako će se “prohodnost zakona poboljšati propisom kojim je svaki dom (Predstavnički dom i Dom naroda) dužan odbaciti ili usvojiti zakon u tačnom roku nakon što je zakon odobren u drugom domu”.

Definicija vitalnih nacionalnih interesa će biti pojednostavljena. Na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa više se ne može pozivati po svim pitanjima, već samo po pitanjima koja su navedena u Ustavu.

Rasprava o formiranju vlasti obavit će se sukcesivnim smanjivanjem biračkog praga za imenovanje kandidata za Predsjedništvo Federacije BiH ako delegati ne predlože kandidate u zadanim rokovima.

Raspodjela mandata u Domu naroda Federacije BiH će biti reprezentativnija u raspodjeli konstitutivnim narodima iz svakog kantona. Sadašnji propis je doveo do ponekad neuravnotežene zastupljenosti konstitutivnih naroda Federacije BiH u Domu naroda. Jedino kantoni gdje jedan konstitutivni narod čini preko 3 posto ukupne populacije tog konstitutivnog naroda u cijeloj Federaciji BiH će birati delegate tog konstitutivnog naroda u Dom naroda FBiH. Međutim, u Izbornom zakonu će biti uključen zaštitni mehanizam kako bi se osiguralo da svi kantoni budu zastupljeni u Domu naroda. Ovo pravilo podjednako štiti Bošnjake, Srbe i Hrvate koji žive u kantonima u kojima su brojčano manjina.

Deblokira se postupak imenovanja sudaca Ustavnog suda Federacije BiH. Četiri mjesta trenutno su upražnjena nakon što je predsjednik Federacije više od pet godina odbijao obnašati svoju dužnost. Odredit će se jasni rokovi u kojima će tijela odlučivati o imenovanju sudaca Ustavnog suda.

Uvodi se rok za predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH tokom kojeg će imenovati Vladu Federacije BiH.

Kakve su reakcije na Šmitovu inicijativu u BiH?

Nakon što je prije nekoliko dana u medije procurila informacija da Šmit želi nametnuti izmjene Izbornog zakona, u Sarajevu je došlo do niza burnih reakcija. Spominju se pojmovi poput fašizma, aparthejda, genocida u Srebrenici, razbijanja Bosne, produbljivanja etničkih podjela itd.

Pokrenuta je prava kampanja probošnjačkih stranaka, nevladinih organizacija, ali i Islamske zajednice koje su žestoko kritikovale njemačkog političara na čelu međunarodne uprave. Među tim istupima bilo je i onih kojima se zaziva haos, nasilje pa čak spominje i rat.

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić je utvrdio da Šmit nameće promjene Izbornog zakona vođen antiislamskim motivima. Rekao je da su evropski muslimani danas postali ekvivalent Židova iz razdoblja kada se njih progonilo na evropskom kontinentu, a Bošnjaci su, prema njegovom tumačenju, poseban problem jer “čak imaju svoju državu”.   

– Tu imate otvorenog fašizma poput (Viktora) Orbana koji govori o kršćanskoj Europi, stidljivog koji nam se pokušava nametnuti kroz instituciju OHR-a, do vulgarnog fašizma Zorana Milanovića – izjavio je Komšić.

Istaknuti HDZ-ovac Marinko Ćavara, koji obnaša funkciju predsjednika Federacije BiH, izjavio je da je potrebno da Kristijan Šmit stavi izvan snage sve ranije odluke visokih predstavnika koje su poremetile “ravnotežu” uspostavljenu Vašingtonskim sporazumom i potrebe za izmjenama Izbornog zakona BiH neće biti.

– Neka nam vrati paritet u srednju Bosnu, neka nam vrati paritetno sudjelovanje u Vladi FBiH, neka vrati natpolovično odlučivanje u domovima, klubovima konstitutivnih naroda u Federaciji i bit će sve OK i neće biti nikakvih problema – rekao je Čavara.

Smatra da su najave izmjena Izbornog zakona koje će donijeti Šmit “mrvica” onoga što su raniji visoki predstavnici “oduzeli hrvatskom narodu”.

Za predsjednika HDZ-a Dragana Čovića Schmidtov je prijedlog prilika da se minimalno ispravi nepravda prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini.

– Nadam se da ćemo ovih dana doživjeti kraj procesa i krenuti u drugačijoj atmosferi realizirati predizbornu kampanju, da izbjegnemo krizu. Možemo razumjeti da je ovo minimalni pokušaj ispravljanja grešaka prema hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini – poručio je Čović.

Kakve su reakcije na Schmidtovu inicijativu izvan BiH?

Hrvatski premijer Andrej Plenković je podržao Šmitove namjere.

– Visoki predstavnik ima vrlo uravnotežen prijedlog koji će omogućiti legitimno predstavljanje i zastupanje na nivou Federacije BiH i formiranje vlasti s minornim izmjenama. Ono što smo uspjeli vidjeti u tome prijedlogu jeste da je riječ o jednom dobrom, konstruktivnom smjeru – rekao je Plenković jučer tokom posjete Mostaru.

Premijer Plenković nazvao je poruke bošnjačkih stranaka nakon Šmitove inicijative “razotkrivajućima”.

– Vidim da su dosta razotkrivajuće reakcije političkih stranaka, pogotovo iz bošnjačkog dijela na inicijativu visokog predstavnika Kristijana Šmita, što po meni dosta govori. Zato mi se čini da su reakcije pretjerane, da treba smiriti loptu i da se omoguće da se izbori provedu na najbolji mogući način – kazao je.

Prema pisanju medija, Šmit ima i podršku SAD-a za svoje namjere, ali ne i podršku Njemačke, iz koje dolazi. Šmitovu inicijativu su javno osudili istaknuti političari vladajućeg SPD-a, a ni Zeleni nisu skloni ispunjavanju želja nacionalističkih stranaka već su za građansku BiH.

– Bivši njemački ministar želi Bosni i Hercegovini nametnuti zakon koji će dodatno podijeliti zemlju. Kao visoki predstavnik ima moć to uraditi. Ispunjava želje jedne stranke bez koje ništa ne bi funkcioniralo – napisala je na Twitteru potpredsjednica Evropskog parlamenta Katarina Barli (Barley), inače članica njemačkog SPD-a.

Negativna reakciju na Šmitovuu inicijativu objavili su i neki evropski mediji, poput austrijskog Der Standarda.

Kako je došlo do protesta u Sarajevu?

Na proteste su svoje članove pozvale važnije bošnjačke i građanske stranke, a okupljanje je proteklo uz izvikivanje parola poput “Bosna, Bosna” te uz istaknute zastave sadašnje države, ali i bivše Republike BiH. Cilj protesta je bio izvršiti pritisak na Šmita i uvjeriti ga da odustane od nametanja izmjena Izbornog zakona.

Protestnom okupljanju pridružili su se i istaknuti političari poput lidera SDA Bakira Izetbegovića (u pratnji supruge Sebije, koja je bila zaogrnuta zastavom BiH), SDP-a BiH Nermina Nikšića te Naroda i pravde Dine Konakovića i Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića, kao i članova Predsjedništva BiH Željka Komšića i Šefika Džaferovića.

U međuvremenu su se neke stranke međusobno posvađale, a opozicija je vladajuću SDA optužila da je htjela prisvojiti proteste.

Što se tiče okupljenih građana, mnogi su došli na proteste pod uticajem medija i političara koji dižu tenzije.

– Ja imam veliki razlog, uvijek ću doći na ovakve skupove koji su mirni i nema razloga da ne dođem, čak naprotiv – rekao je jedan građanin. Drugi je rekao kako nema kalkulacija i da se pokušava podijeliti Banja Luka Srbima, Mostar Hrvatima, a Sarajevo za sve. Kaže da ne može glas jednog Hrvata vrijediti kao glas tri Bošnjaka.

– U priči s kolegama, ako se ovako nešto dogodi, Boga mi bit će nemira ovdje – rekao je. “Mi smo spremni na sve, ovo je narod koji je gore stvari preživio, Izborni zakon bi nam prelio (čašu)”, dodao je.

Bilo je i antihrvatskih ispada. 

– Nas Bošnjaka ima dva miliona, a od nas prave manjinu. Prave nam državu, a da je nemamo. Jedan treći narod, koji je najmanji, koji se može staviti u dva željeznička vagona… To je hrvatski narod, koji ima trećinu vlasti. On nam ovo radi, Čović nam to radi, zajedno sa Šmitom – rekao je.

Šta dalje?

Čini se da se Kristijan Šmit uplašio. Visoki predstavnik još nije nametnuo izmjene Izbornog zakona, a kad će niko ne zna. Šmit šuti, nije se obratio javnosti otkako je informacija o njegovim namjerama procurila u medije, pa ni kada su tamo osvanuli njegovi konkretni prijedlozi.

Prema riječima bošnjačkih političara, Šmit nastavlja konzultacije. Sve to otkriva dvije stvari: 1. Šmit nema čvrstu podršku međunarodne zajednice, odnosno zapadnih zemalja za svoje nakane, jer da ima već bi nametnuo izmjene i 2. Protesti ispred OHR-a i bošnjačke prijetnje ratom nisu bili uzaludni.

U Sarajevu se jučer dogodilo događanje naroda, farsična verzija jogurt-revolucije. Najbizarnije je što su proteste preuzeli političari koji zaslužuju da se protiv njih protestuje daleko više nego protiv Šmita. Vladajuća SDA je tako sa sebe sprala odgovornost i gnjev naroda usmjerila prema visokom predstavniku.

Igra se na najniže osjećaje, manipulira se narodom koji se tako stavlja u službu političke klase koja ga unazađuje već tri decenije. 

– Ako Šmit nametne izmjene Izbornog zakona, prisilit će nas da radimo stvari koje nismo radili – kazao je nakon protesta lider SDA Bakir Izetbegović dodajući kako se nada da Bošnjaci neće biti dovedeni u tu poziciju jer će u protivnom biti “spremni na sve” kako bi probili blokade.

U svakom slučaju, čini se da će mjeseci do jesenskih izbora u BiH biti napeti. Od toga koristi imaju sve nacionalističke stranke, jer se tako homogenizira biračko tijelo.

Na pitanje novinara hoće li Šmit uskoro objaviti svoju odluku, Ured visokog predstavnika je šturo odgovorio: “Press ured OHR-a će vas na vrijeme obavijestiti ako bude medijskih aktivnosti.”

Što se tiče Šmita, njemu će ionako poljuljani autoritet biti narušen ako nakon sve ove drame odustane od nametanja izmjena Izbornog zakona. No, ne bi bio prvi visoki predstavnik koji samo skuplja visoku plaću i ne miješa se u svoj posao. Takav je godinama bio njegov prethodnik Valentin Incko (Inzko).

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE