Gotovo 43 posto srednjoškolaca gladno je u školi

Tokom školskog dana u Zagrebu jede tek 60,9 posto srednjoškolaca, a njih 42,8 posto navodi da je u školi često ili svaki dan gladno, pokazuje istraživanje provedeno za potrebe Grada Zagreba, koji će na osnovu tih rezultata napraviti prvi akcijski plan za borbu protiv dječijeg siromaštva.

Izostanak sistemski organizirane školske prehrane u srednjim školama prepoznat je kao strukturni nedostatak s posljedicama po zdravlje, koncentraciju i obrazovne ishode učenika, ističe se u istraživanju „Dobrobit i potrebe djece školske dobi u gradu Zagrebu“.

Među srednjoškolcima, naglašava se, postoji širok konsenzus o potrebi uvođenja besplatnog školskog obroka.

Spomenuto istraživanje zasniva se na anketi provedenoj na slučajnom uzorku od 3.786 učenika (2.147 osnovnoškolaca i 1.639 srednjoškolaca), kao i na polustrukturiranim intervjuima s 30 djece i 15 roditelja iz porodica s ograničenim materijalnim resursima.

Obuhvatilo je stanovanje i materijalne uslove, obrazovanje, školsku prehranu, slobodno vrijeme, socijalnu podršku te fizičko i mentalno zdravlje.

Riječ je o istraživanju koje je dosad najopsežniji izvor podataka o dobrobiti djece školske dobi u Zagrebu, a gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio je da će Grad na osnovu tih rezultata napraviti prvi akcijski plan za borbu protiv dječijeg siromaštva za period od 2027. do 2030. godine.

Dobrobit djece povezana s materijalnim statusom porodice

– Iako je opća slika dobrobiti djece u Zagrebu relativno povoljna, nalazi dosljedno pokazuju da je u gotovo svim područjima dobrobit djece značajno povezana s materijalnim statusom porodice. Približno svako trinaesto dijete (7,4 posto učenika) procjenjuje da je njegova porodica u lošijem finansijskom položaju od porodica vršnjaka, a, ovisno o području dobrobiti, do 10 posto djece nema u potpunosti zadovoljene osnovne ili razvojno važne potrebe – ističu profesorice s Katedre za socijalnu politiku zagrebačkog Pravnog fakulteta Olja Družić Ljubotina, Ivana Dobrotić i Lea Skokandić, koje su radile na istraživanju. Romana Galić iz Grada Zagreba i Olja Družić Ljubotina bile su suvoditeljice projekta.

Iako se nepovoljni pokazatelji odnose na manji udio djece, u populacijskom smislu riječ je o značajnom broju djece.

Rezultati istraživanja pokazali su da je prehrambena nesigurnost izražena kod 6,5 posto učenika.

Djeca slabijeg materijalnog statusa češće žive u neadekvatnim stambenim uslovima i rjeđe odlaze na porodični odmor, a najizraženije razlike odnose se na „statusna“ i razvojna dobra – tehnologiju, opremu za slobodno vrijeme te proslave i izlaske.

Novčanu pomoć države ili Grada prima 5,7 posto porodica učenika, dok 19 posto učenika ne zna prima li je njihova porodica. Stipendiju Grada Zagreba prima vrlo mali broj srednjoškolaca.

Školski pribor ne može uvijek priuštiti oko tri do pet posto djece

Ovisno o vrsti potrebe, do osam posto djece nema u potpunosti zadovoljene osnovne obrazovne potrebe. Školski pribor ne može uvijek priuštiti oko tri do pet posto djece, a pomoć u učenju oko osam posto.

Učenici slabijeg materijalnog statusa pokazuju slabiju angažiranost i osjećaj prihvaćenosti u školi, slabiji uspjeh i niže aspiracije, a njihovi obrazovni izbori češće su uslovljeni finansijskim mogućnostima porodice.

„Skriveni“ troškovi obrazovanja nesrazmjerno ih pogađaju, dok ih pojedine nastavničke prakse izlažu nepovoljnim obrazovnim ishodima, naprimjer jedinici ako nemaju školski pribor, ili stigmatizaciji, naprimjer izradi plakata jer nemaju računar.

Siromašnija djeca rjeđe učestvuju u vanškolskim aktivnostima i aktivnostima s vršnjacima „uživo“, a rjeđe se mogu osloniti na sve izvore neformalne podrške (porodicu, prijatelje, nastavnike).

Također, češće obolijevaju, a istovremeno značajno češće navode da im roditelji ne mogu priuštiti ortodontski aparatić, naočale, specijalistički pregled ili psihološku pomoć.

Istraživanje je pokazalo i da je opće mentalno zdravlje učenika tek „umjereno dobro“. Među svim učenicima, 45 posto se tokom proteklog mjeseca stalno, gotovo stalno ili dobar dio vremena osjećalo veoma nervozno, a oko 22 posto tužno i obeshrabreno. Kod učenika slabijeg materijalnog statusa ti udjeli iznose 68 posto i 45 posto.

Preporuka Gradu: Uvesti organiziranu prehranu za srednjoškolce

Vanškolskim aktivnostima tokom uobičajene sedmice ne bavi se trećina srednjoškolaca, odnosno njih 34 posto, te 15,7 posto osnovnoškolaca.

Rezultati istraživanja ukazali su i na skrivene oblike deprivacije, odnosno uskraćenosti. Djeca slabijeg materijalnog statusa češće su navodila da im pojedine stvari i aktivnosti „ne trebaju“, dok su intervjui pokazali da se iza toga često kriju prilagođene preferencije, zaštita roditelja i samoisključivanje. Dio djece preuzima odgovornosti neprimjerene njihovoj dobi, kao što je finansijski doprinos porodici, prenosi HRT.

Na osnovu dobijenih rezultata Grad Zagreb dobio je 15 preporuka, među kojima je i uvođenje organizirane školske prehrane za srednjoškolce. Preporučuje se i razmatranje modela centralne kuhinje po uzoru na Osijek.

Među preporukama su i smanjenje finansijskih i strukturnih prepreka u pristupu zdravstvenoj zaštiti unutar javnog zdravstvenog sistema, a u obrazovanju uklanjanje „skrivenih“ troškova, jačanje podrške u učenju i smanjenje digitalne deprivacije. Preporučuje se i veća dostupnost stipendija za učenike slabijeg socioekonomskog statusa te jačanje inkluzivnosti i osjetljivosti škole na socioekonomske nejednakosti.