Govor mržnje i diskriminacija prema LGBTQA osobama i dalje prisutni u javnom prostoru

Negiranje prava LGBTIQA zajednice, uvredljivi komentari i nehumane kvalifikacije na društvenim mrežama zabilježeni su u medijskim napisima i pred četvrtu Bh. povorku ponosa koja se održala 24. juna 2023. u Sarajevu. Posebno se negiranje prava LGBTIQA zajednice ogledalo kroz izjave političara, javnih zvaničnika ali i građana i građanki, pokazala je to analiza Fokus.ba.

ADVERTISING

Ipak, prenošenje izjava u medijima, za razliku od proteklih godina, ogleda se u tome da je većina medijskih organizacija, koje je analizirao Fokus.ba, vodila računa o pluralističkom i kritičkom pristupu, pazeći da ovogodišnju Povorku ne dovedu u pitanje ili ugroze sigurnost organizatora ili sudionika.

Mediji kao saveznici

„Vjerujemo da su mediji danas više saveznici LGBTI zajednici za razliku od prije pet godina, s napomenom da još postoje mediji koji diskriminiraju, negativno kvalificiraju i krše ljudska prava pripadnika zajednice“, govore za Media.ba iz Fokus.ba.

I novinari i novinarke koji su pratili povorke koje su do sada organizavane u glavnom gradu Bosne i Hercegovine (BiH) u tekstu za Media.ba ocjenjuju da su vidljive pozitivne promjene i relaksiranija atmosfera. Primjećuju da u odnosu na prvu Bh. povorku ponosa održanu 2019. kada je javnost bila puno više podijeljena i kada su mnogi strahovali za sigurnost sjećajući se napada na posjetioce Queer Sarajevo Festivala 2008., ove godine su svi mnogo otvoreniji – od građana i građanki do članova i članica LGBTIQA zajednice.

Slično je pokazano i u istraživanju „Izvještavanje u bojama duginog spektra“ koje je ranije ovog mjeseca predstavila Omladinska novinska asocijacija u BiH i u kojem je u poređenju s prvim Queer Festivalom održanim prije 15 godina, došlo do, kako je istaknuto, značajnih promjena. Sarajevski otvoreni centar (SOC), kao organizacija posvećena pravima LGBTIQA osoba, navedeno je u istraživanju, odigrao je ključnu ulogu u zagovaračkim praksama i djelimičnom institucionalnom rješavanju problema prava LGBTIQA osoba, godinama između ostalog radeći na senzibiliziranju novinara i novinarki i pripadnika i pripadnica policije koja prva treba reagovati onda kada su LGBTIQA osobe ugrožene te pružiti adekvatnu podršku.

Uprkos većem angažmanu medija i posvećivanju pažnje izvještavanju o ljudskim pravima u kontekstu LGBTIQA osoba, političari i dalje koriste diskriminatorne izjave i govor mržnje protiv zajednice. Godišnji izvještaj o napretku BiH, koji je Evropska komisija objavila u oktobru, u dijelu Seksualne orijentacije i rodni identitet zaključeno je da je u periodu od januara do augusta 2022. SOC zabilježio osam incidenata podstaknutih mržnjom prema LGBTIQA osobama od kojih su svi bili fizički napadi. Monitoring je pokazao da je uoči Bh. povorke ponosa 2022. došlo do povećanja retorike protiv LGBTIQA osoba na društvenim mrežama, između ostalog i među političarima. Takođe, u izvještaju se navodi i da je Opštinski sud u Sarajevu u aprilu donio presudu u korist SOC-a koji je tužio bivšu parlamentarku za podsticanje državnih institucija na diskriminaciju LBGTIQA osoba. To je prva presuda na sudu u BiH protiv diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije ili rodnog identiteta.

Afirmativan stav

Protekle godine Fokus.ba je učestovao u projektu Balkanske mreže za razvoj civilnog društva (BCSDN) „Govor mržnje i odnos političkih stranaka prema zaštiti ljudskih prava seksualne orijentacije“, kojim se željela poboljšati saradnja organizacija civilnog društva u zemljama Zapadnog Balkana, a tokom kojeg su se bavili problemima sa kojima se susreću pripadnici LGBTIQA zajednice, s fokusom na političke stranke.

Iz Fokus.ba za Mediacentar Sarajevo kažu da je cilj projekta bio da njihovi sagovornici poput Dine Mustafića, direktora Narodnog pozorišta Sarajevo, Dženane Burek, izvršne direktorice Vijeća za štampu i online medije u BiH ili Saše Magazinovića, zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i drugih, govore o ozbiljnosti problema govora mržnje čitateljima Fokus.ba, te kakve posljedice i kakvu štetu ima govor mržnje usmjeren prema LGBTIQA osobama.

„Dali smo jasnu poruku političkim strankama da ni na koji način ne smiju diskriminirati niti koristiti govor mržnje u svojim predizbornim i postizbornim govorima. Također, porukama naših sagovornika iz političkih stranaka, koje imaju afirmativan stav prema ljudskim pravima o seksualnoj orijentaciji, jasno smo dali do znanja političkim strankama koje koriste govor mržnje da to nije put u Evropsku uniju“, ističu iz Fokus.ba.

Pozivi na linč

U svojim obraćanjima, sagovornici iz nevladinog sektora, poručili su građanima, dodaju iz Fokus.ba, da za govor mržnje nema opravdanja te da svaka vrsta diskriminacije može i treba biti procesuirana. Građanima je također rečeno da je Vijeće ministara BiH pripremilo Akcioni plan za unapređenje ljudskih prava i temeljnih sloboda LGBTIQA osoba u BiH za razdoblje 2021-2023., što je, kako kažu iz ovog medija, jedan od velikih koraka u ovom području.

„Istaknuli su i kako je donošenje ovog Akcionog plana signal građanima da se oslobode predrasuda i stereotipa te da na neki način doprinesu poštivanju i zaštiti prava LGBTIQA zajednice“, naglasili su.

Tokom predizbornog istraživanja programa političkih stranaka, Fokus.ba je došao do, kako navode, poražavajućih podataka o zaštiti ljudskih prava seksualne orijentacije i prava LGBTIQA zajednice. Primijetili su, dodaju, da su podaci veoma pesimistični za LGBTIQA osobe od strane vladajućih političkih stranaka koje su se ponovno našle na izbornim listama.

„Nakon održavanja treće Povorke ponosa bili smo svjedoci sve većeg i glasnijeg govora mržnje nakon ovog događaja. Pozivanje na linč LGBTIQA osoba i gnusno vrijeđanje zapravo je nama bio alarmantan znak da moramo nešto poduzeti kako bismo osvijestili mlade i građane o posljedicama takvog govora“, navode iz Fokus.ba, podsjećajući da je Raskrinkavanje.ba takođe objavilo analizu koja je pokazala da se društvene mreže u predizbornom periodu često zloupotrebljavaju i koriste za širenje političke propagande.

Promjena svijesti

U okviru projekta Fokus.ba je proizveo osam videa u kojima su sagovornici govorili o tome šta je govor mržnje te kako ga spriječiti, a kao najuspješniji izdvajaju onaj u kojem je Saša Magazinović govorio o postojećem zakonskom okviru koji može sankcionisati odgovorne za govor mržnje, bez obzira gdje se on dogodio. „Govor mržnje je dijelom regulisan kroz Krivični zakon BiH, a Magazinović je rekao da će kao zastupnik raditi na unapređenju tog sistema“, navode, dodajući da je taj video imao najviše pregleda i komentara čitatelja Fokus.ba.

„Vjerujemo da je ovaj video imao veliki uticaj na svijest naših čitatelja/pratitelja jer je izazvao veliki broj pozitivnih komentara“, kažu.

Pozitivni komentari na takve istupe političara i predstavnika zakonodavne vlasti ukazuju, dodaju iz Fokus.ba, na neke zanimljive trendove u percepciji politike među građanima.

„Jasno je da veliku ulogu u ovoj vrsti komunikacije ima i objava medijskih sadržaja koji nisu samo direktno političke teme, već i emotivni dojam sagovornika, koji je u ovom slučaju član političke stranke i predstavnik zakonodavne vlasti, ima na građane. Stoga smo objavom ovog video sadržaja, gdje smo za sugovornika odabrali profil političara koji može izazvati pozitivne reakcije i komentare kod naših građana te uticati na promjenu svijesti i mišljenja o temama kao što je zaštita ljudskih prava“, naglasili su.

Iako je značajna promjena u području projektne intervencije postignuta svakom video prezentacijom pojedinačno, ipak je ono što znaju od samog početka, ističu iz Fokus.ba, to da je za prevladavanje stoljetne diskriminacije i predrasuda potrebno mnogo vremena, a aktivisti u različitim zemljama dolaze s različitih strana – bilo da se radi o sudovima, ulicama ili medijima.

„Naš cilj kao medija je zaštita i promovisanje svih ljudskih prava za ljudska bića. To je naš cilj od kojeg nećemo odustati jer se svakoj različitosti moramo znati prilagoditi“, naglasili su.ž

Govor mržnje u komentarima

Prilikom objavljivanja video prezentacija na društvenim mrežama, Fokus.ba je bio primoran da isključi komentare jer, kako naglašavaju, s obzirom na to da njihov nalog na Facebooku ima oko pola miliona pratitelja, nisu smjeli dopustiti komentare govora mržnje ili bilo koje druge vrste komentara koji bi na bilo koji način imali lošu konotaciju.

„Što se tiče komentara i reakcija na medijske sadržaje koje smo objavljivali u periodu u kojem smo provodili projektne aktivnosti, naišli smo na veliki broj kako pozitivnih tako i negativnih komentara. Jednostavno smo htjeli taj komunikacijski prostor održati ugodnim i konstruktivnim. No, ukupan broj komentara i reakcija na naše medijske sadržaje proizvedene u sklopu ovog projekta je 1.455“, govore za Mediacentar iz Fokus.ba.

Istraživanja koja provodi Mediacentar Sarajevo također pokazuju da pojedini komentari ispod članaka na nalozima medija u BiH sadrže govor mržnje, ali da ih ni mediji ni društvene mreže ne uklanjaju. Pri uklanjanju štetnih sadržaja na društvenim mrežama, jedan od problema je i taj što mediji nemaju mogućnost direktnog kontakta sa mrežama o ovom pitanju. Također, predstavnici medijske zajednice se slažu da bi pitanje regulacije i moderacije sadržaja na mrežama trebalo bolje urediti, a za početak je potrebno izraditi set preporuka medijima za objavljivanje i moderaciju sadržaja u zemljama Zapadnog Balkana.

Preporuke o regulaciji štenog sadržaja na internetu date su i u istraživanju Mediacentra Sarajevo „Štetni narativi tokom izbora: Kampanje diskreditacije, rodni stereotipi i narativi mržnje“. U publikaciji se akcenat stavlja na štetne narative u odnosu prema važnim društvenim pitanjima i izuzetno osjetljivim društvenim temama u BiH, uključujući i govor mržnje, kampanje diskreditacije, odnos prema prošlosti, rodne stereotipe.

Selma Fukelj/ Media.ba