Grad Zenica bio domaćin XXXIII stručnog sastanka Udruženja kardiologa u BiH i Radne grupe za aterosklerozu UK u BiH sa međunarodnim učešćem

U subotu, 11.04.2015. godine grad Zenica je bio domaćin XXXIII stručnog sastanka sa međunarodnim učešćem u organizaciji Udruženja kardiologa u BiH i Radne grupe za aterosklerozu UK u BiH, u saradnji sa Kantonalnom bolnicom Zenica.

Ovogodišnja tema održanog stručnog sastanka je „Ateroskleroza od prevencije do tretmana“.

Prije početka protokolarnog dijela stručnog simpozija je održana press konferencija za medije gdje su se obratili predstavnicima medija i prisutne informisali o temi stručnog sastanka:

1. prof. dr Zumreta Kušljugić kao predsjednica Udruženja kardiologa u BiH
2. prof. dr Belma Pojskić kao predsjednica Organizacionog i naučnog odbora sastanka i
3. doc. dr Larisa Gavran kao nosilac primarne prevencije kardiovaskularnih oboljenja odnosno ateroskleroskog razvoja krvnih sudova ispred porodične medicine. …

Aktivno učešće u simpoziju su imali eminentni medicinski stručnjaci iz BiH , veliki broj ljekara iz Kantonalne bolnice Zenica kao i kardiolozi iz Turske na čelu sa predsjednicom Udruženja kardiologa Turske, prof.dr Lale Tokgozoglu. (vidjeti u prilogu Program).

Ukratko o aterosklerozi:

Naziv ateroskleroza potiče od grčke reči athero – kašasto, i reči skleroze- tvrdo. Ateroskleroza je patološki proces u kojem dolazi do nakupljanja masnih supstanci, holesterola, dijelova mrtvih ćelija i kalcijuma u unutrašnji zid arterije. Obično pogađa velike i srednje velike arterije. Tek nakon 65. godine, nakupljanje stranih materija i stvaranje plakova predstavlja normalan proces starenja. Ateroskleroza prije tih godina izaziva ubrzano starenje krvnih sudova i bolest je koja skraćuje život. Aterični plakovi mogu da narastu dovoljno da značajno smanjuju protok krvi kroz arterije. Glavne komplikacije nastaju kada je zid arterije toliko istanjen da može da dođe do pucanja. Usljed ovog procesa, dolazi do izliva i mogućnosti stvaranja ugrušaka krvi koji može da zaustavi protok krvi u vidu tromboze ili embolije, ako ode na neko drugo mesto u tijelu. Ateroskleroza je tihi ubica, napreduje sporo i sigurno a simptome daje tek u odmakloj fazi bolesti.

Simptomi

Ateroskleroza obično ne uzrokuje simptome sve do trenutka kada dođe do značajnog začepljenja arterije. Tada se pojavljuju prvi simptomi slični angini pectoris ili infarktu, i tada mnogi ljudi saznaju da imaju ovaj problem. Anginozni bol u grudima, osećaj nelagodnosti i pritiska, jedan je od znakova da srčani mišić ne dobija dovoljno kiseonika i samim tim da postoji neko zakrčenje. Osećaj može da se širi u predjelu ramena, ruke i vrata. Emocionalni stres može izazvati anginozni bol. Kada se aterosklerotični plak nalazi u karotidnim arterijama (arterije vrata, koje obezbeđuju mozak kiseonikom) i izazove njihovo suženje, javljaju se simptomi moždanog udara. Ovi simptomi uključuju naglu utrnulost, slabost i vrtoglavicu. Aterosklerotično suženje arterija donjih ekstremiteta može dovesti do ukočenosti, bola, a ponekad i opasne infekcije.

Faktori rizika

Uzroci oštećenja arterijskog zida uključuju:

1. Povišeni nivo holesterola i triglicerida u krvi
2. Visoki krvni pritisak
3. Duhanski dim
4. Dijabetes
5. Gojaznost
6. Stres
7. Smanjena fizička aktivnost
8. Prekomjeran unos alkohola (dozvoljena je samo 1 čašica rakije od 0,5 dl ili jedna čaša vina od 2 dl dnevno)

Najbolji način prevencije i ublažavanja napredovanja bolesti je umjeren, zdrav stil života – pravilna ishrana i umjerena, aerobna fizička akivnost, kao što je brza šetnja, vožnja bicikla i plivanje; zatim redovni sistemtski pregledi i analize glukoze (standardne i specijalne – test tolerancije na glukozu i glikozilisani hemoglobin), triglicerida i ukupnog holesterola u krvi i njegovih frakcija, dobrog holesterola (HDL) i lošeg holesterola (LDL), kao i njihovog odnosa (HDL/LDL) što pokazuje faktor fizika za nastanak infarkta. Posebnu pažnju posvetite sebi ako znate da je neko iz vaše porodice imao infarkt srca, anginu pektoris ili infarkt mozga. Osobe sa aterosklerozom moraju da promjene svakodnevne navike. Počevši od navika u ishrani. Hrana bogata omega 3 masnim kiselinama, smanjuje rizik od nastanka ateroskleroze, ali i ublažva dalji razvoj bolesti. Neophodno je redovno se baviti fizičkom aktivnošću i održavanje optimalne telesne težine. Pušačima se savetuje prestanak pušenja. Smanjenje stresnih situacija i ograničena upotreba alkohola može takođe poboljšati zdravlje srca.

Ateroskeroza je najučestalija bolest u BiH. Po svim podacima BiH je još uvijek među prvim zemljama po mortalitetu /smrtnosti zbog kardiovaskularnih oboljenja. Taj procenat mortaliteta iznosi daleko više nego u nekim nerazvijenijim zemljama (54%-prema posljednjim statističkim podacima iz Federalnog Zavoda za javno zdravstvo). Iz tih razloga Udruženje kardiologa je formiralo Radne grupe za aterosklerozu i za druga srčana oboljenja.

Cilj djelovanja Radne grupe za aterosklerozu UK u BiH je multidisciplinaran pristup aterosklerotskim procesima u Bosni i Hercegovini, dijeljenje novih saznanja i saradnja sa svim bliskim udruženjima u Bosni i Hercegovini i svijetu. Sfera interesovanja su bazična istraživanja, epidemiologija, dijagnostika, terapija, prevencija ateroskleroze u Bosni i Hercegovini.

Zadatak je objavljivanje novih saznanja o aterosklerozi, održavanje stručnih sastanaka, koordinacija u radu različitih medicinskih grana u cilju prevencije ateroskleroze, edukacija mladih kolega, prevodjenje i promoviranje vodiča za pojedine oblasti vezane za aterosklerozu.

Saznanje o ovom aspektu oboljenja nije veliko, stoga ćemo se potruditi da se misli o tome, što je prva stepenica ka poboljšanju rješenja ovog zdravstvenog problema.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE