Građani BiH imaju niži nivo pravne zaštite ličnih podataka od EU i susjednih zemalja

sarajevo koronavirus puxsell
Photo: Armin Durgut/PIXSELL

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana privatnosti i zaštite podataka u Bosni i Hercegovini, iz Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH poručeno je da bh. građani imaju niži nivo pravne zaštite ličnih podataka u odnosu, ne samo na Evropsku uniju (EU), nego i susjedne zemlje, javlja Anadolu Agency (AA).

Agencija, kao nezavisni državni organ za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini, već 13. godinu zaredom obilježava 28. januar, međunarodni Dan privatnosti i zaštite podataka, kako bi se promovisala privatnost i podizala svijest o najboljim praksama na evropskom i međunarodnom nivou, kada je u pitanju zaštita podataka.

Ovaj dan fokusira se na podizanje svijesti pojedinaca, preduzeća i potrošača i kako možemo bolje zaštititi naše podatke i privatne informacije u digitalnom prostoru. To je “međunarodni napor da se stvori svijest o važnosti poštovanja privatnosti, zaštite podataka i omogućavanja povjerenja”.

Dragoljub Reljić, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka (AZLP) Bosne i Hercegovine, podsjetio je da je Agencija osnovana 2008. godine, a stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Bosna i Hercegovina je bila u obavezi da svoje pravne akte koji se odnose na zaštitu ličnih podataka uskladi sa pravom Evropske unije i svim relevantnim međunarodnim konvencijama.

“Ova Agencija je od 2008. godine primjenjivala evropske propise, ne čekamo da BiH uđe u EU nego je zaštita koja je pružana do 2016. bila upravo na tom nivou. Ipak, od 2016. kada je EU donijela nove propise, prvenstveno mislim na Opštu uredbu o zaštiti podataka (GDPR) i tzv. policijsku direktivu, mi nijednu od tih aktivnosti nismo primijenili u naš pravni sistem. Građani Bosne i Hercegovine imaju niži nivo pravne zaštite ličnih podataka u odnosu, ne samo na EU, nego i naše susjede. Države u okolini su već donijele nove zakone o zaštiti ličnih podataka, čak su došle i do izmjena, a mi ga još nismo donijeli”, pojasnio je Reljić.

Copy

Kako je kazao, za razliku od ranijih godina kada smo imali najčešće pitanja u vezi s upotrebom jedinstvenog matičnog broja, lične karte, sada je video nadzor taj koji dominira u predmetima.

“Imamo situacije da se kamere postavljaju širom Bosne i Hercegovine u stanove, haustore i privatne kuće, bez prijave našoj Agenciji. Nije zabranjeno imati kameru i zaštiti svoju imovinu, ali postoje određena pravila ukoliko te kamere snimaju određene zajedničke prostore”, istakao je Reljić.

Samira Čampara, pomoćnica direktora za inspekcijski nadzor, prigovore i glavni registar, govorila je o najvažnijim aktivnostima koje je Agencija provela u protekloj godini.

“U proteklom periodu Agencija je zaprimila 184 prigovora nosilaca ličnih podataka. Taj broj je nešto veći u odnosu na prethodne godine. Zatim smo pokrenuli 84 postupka po službenoj dužnosti i izvršili smo 79 inspekcijskih nadzora. Za ove tri oblasti, koje su za nas i najvažnije, smo izdali ukupno 270 rješenja. Osim ovoga, izdali smo, po zahtjevima različitih subjekata, 155 mišljenja vezano za zaštitu ličnih podataka. Izdali smo devet prekršajnih naloga”, istakla je Čampara.

Naglasila je da je najveći broj predmeta bio vezan za video nadzor.

“Na drugom mjestu su predmeti koji se odnose na zgrade zajedničkog stanovanja. Zatim, predmet naših postupaka je i davanje podataka trećoj strani, zatim objavljivanje ličnih podataka na službenim web stranicama, prigovori vezano za konkursne procedure, jedinstveni matični broj, kopije različitih identifikacijskih dokumenata…”, pojasnila je Čampara.

Dotakla se i društvene mreže Facebook navodeći da “on ima svoja pravila o privatnosti i pravila korištenja”.

Danas je podsjećeno da je zaštita pojedinaca i njihovih ličnih podataka postala prioritet mnogih zemalja širom svijeta otkako je, prije 41 godinu potpisana Konvencija 108, kao prvi pravno obavezujući međunarodni instrument, usvojen u oblasti zaštite podataka, koji se smatra evropskim osnovom privatnosti.

Od tada je oko 120 zemalja usvojilo zakone kako bi osiguralo poštovanje prava na zaštitu podataka i prava na privatnost. Među ovim zakonima, koji je značajan za Evropsku uniju, je Opšta uredba o zaštiti podataka (GDPR), a stupila je na snagu 25. maja 2018.

Danas su evropska pravila o zaštiti podataka postala zlatni standard i model koji slijede u mnogim dijelovima svijeta. Ova nova reforma zaštite ličnih podataka u EU stvorila je jedinstveni regulatorni okvir za rukovanje ličnim podacima u cijelom evropskom ekonomskom prostoru, te je s njom potrebno što hitnije usaglasiti i domaće zakonodavstvo.

Prethodni članakVozač od 98 godina teško povrijedio 81-godišnjeg pješaka
Sljedeći članakBiH dobila domaćinstvo Svjetskog taekwondo prvenstva za kadete