Građani BiH koji trguju kriptovalutama još čekaju zakon i prvu mjenjačnicu

Kupovina, trgovina i rudarenje kriptovaluta pojmovi su koji se u posljednje vrijeme sve češće spominju, a koliko god da su kriptovalute ušle i na bh. tržište, o njima se malo zna, a ni vlast još uvijek ne shvata ozbiljno potrebu regulacije tržišta u ovom smjeru.

Većini ljudi nije najjasnije šta su kriptovalute, kako se njima trguje i koje su njihove pogodnosti. Bio je to povod i da kontaktiramo Feđu Krivošića, stručnjaka za kriptovalute, koji nam je pojasnio koji je prvi korak pri uključivanju u ovaj biznis.

“Prvo se morate povezati na neku svjetsku berzu, kao što je naprimjer Binance ili FTX, registrovati se te uplatiti određeni iznos novca. To je jedini način, a svakako je neophodno i čitati o ovoj tematici i upoznati se sa svim što kriptovalute jesu, kako se kreću i za šta služe”, kazao je Krivošić.

Ono što je veliki problem na bh. tržištu jeste da oblast kriptovaluta nije zakonski uređena, a nemamo ni mjenjačnice. U našoj državi se posluje po Zakonu o deviznim poslovanju i na njega se banke pozivaju.

“Banke se pozivaju na Zakon o deviznom poslovanju u kojem jedan od članova definiše sve kupovine i prodaju deviza i strane gotovine. U zakonu se ne opisuju dodatno kriptovalute. Kada bi to bio slučaj onda bi se moglo legalno trgovati kriptovalutama. Međutim, bankama u BiH ni u svijetu nije u interesu da rade sa kriptovalutama i one odugovlače taj proces maksimalno”, kaže Krivošić.

Kriptovalute, dodaje, mijenjaju bankarski sektor, jer za trgovanje sa kriptovalutama nije potreban veliki broj banaka, koliko ih danas ima, a koje uzimaju velike namete, gdje još uvijek ljudi rade na šalterima i gdje BiH još nema zakon o elektronskom potpisu zbog čega cijeli proces traje dosta duže i košta više.

“Građani u BiH ne mogu otvoreno kupiti neku kriptovalutu u nekoj mjenjačnici ili banci. Kriptovalute nisu nigdje napisane, nisu zakonski regulisane tako da ni većina banaka ne može kupiti kriptovalute. Mi, kao država sa relativno jeftinom električnom energijom, smo imali dosta rudarenja, a rudarenje podrazumijeva učestvovanje u blockchainu, potvrđivanje transakcija. Dakle, imate svoj kompjuter koji sa ostalim kompjuterima u svijetu potvrđuje te transakcije i on rudari, troši energiju i što više tih kompjutera imate i što više energije trošite, to dobijate veću nagradu za to. Međutim, kako ovo tržište nije regulisano kod nas onda morate prodavati na nekim svjetskim berzama. To je šteta jer mi imamo veliku dijasporu kojoj bi to mnogo značilo i olakšalo. Naprimjer, ako imate nekoga u Njemačkoj ko hoće da vam pošalje novac, on to sada mora uraditi preko western uniona. Pri tome morate platiti sedam posto za tu transakciju, a na novac morate sačekati dva do tri dana. Kada bi i banke ušle u ovaj sistem i kada bismo imali kripto mjenjačnice taj proces bi bio znatno brži i jeftiniji – trajao bi nekoliko sekundi i koštao nekoliko feninga”, pojasnio je Krivošić.

Da je uspostavljanje mjenjačnica od izuzetne važnosti pokazalo se na slučaju otvaranja jedne u Zagrebu – Electrocoin mjenjačnice, koja posluje tek nekoliko godina, a koja već ima veći promet od Zagrebačke berze. Nikola Škorić, direktor i suosnivač Electrocoina, kazao je ranije kako je tri godine zaredom ova mjenjačnica bilježila rast prometa. Čak i kad su cijene kriptovaluta 2018. i 2019. pale do 90 posto, promet se zadržao i onda je 2020. krenuo novi rast, što pokazuje njenu opravdanost. Osim mjenjačnice, u Hrvatskoj posluje i Fond, u kojem se može ulagati u kriptovalute. https://f55d87a927a73f8f80a5a99ebf32e7e6.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-38/html/container.html

I susjedna Srbija ima mjenjačnicu, a sredinom prošle godine na snagu je u ovoj zemlji stupio i Zakon o digitalnoj imovini kojim je obezbijeđena pravna sigurnost za investitore i korisnike digitalne imovine.

“Stanje u bankarskom sektoru u regionu je veoma slično. Većina banaka je u vlasništvu stranaca i veliko je lobiranje da se ovaj proces kod nas ne desi još uvijek. Međutim, u zemljama regiona ipak imamo neki pomak, što želimo da se desi i u Bosni i Hercegovini. Kako bi se to desilo neophodno je da se i građani uključe u cijelu ovu priču, da budu glasniji i da traže od vlasti da se ova oblast i zakonski reguliše kako bi mogli legalno kupovati i trgovati kriptovalutama”, kaže Krivošić.

Omogućavanje transakcija kriptovalutama, kaže Krivošić, neće ugroziti poslovanje banaka, nego će banke samo dobiti konkurenciju.

“To je samo još jedan od načina poslovanja. Nije to kontra bankama. To će samo promijeniti tok novca, što je i interesantnost kriptovaluta. Bitno u ovoj priči je ono što će neki korisnik dobiti, a to je da može slati novac jeftinije, da ljudi međusobno više trguju i razmjenjuju informacije, a ne da ima neka centralizovana berza ili banka koja to radi”, istakao je ovaj stručnjak.

Banke će, kaže, uvijek imati neku funkciju i kriptovalute kao tehnologije će koegzistirati sa bankama i u pozitivnom smislu će mijenjati bankarski sistem. Međutim, bit će manje uticaja ljudske strane, manje šaltera, sve će se vršiti znatno brže i korisnici će sve moći kontrolisati na svom cloudu.

Podsjetio je Krivošić i na činjenicu da je bitcoin nedavno pao za 50 posto od najveće cijene koja je bila u novembru, ali dodaje kako se to i ranije dešavalo, te očekuje da će kriptoimovina ponovo rasti.

“Kriptoimovina ima najveću volatilnost od bilo koje imovine za ulaganje, ali mislim da će tu biti još dosta uspona i padova”, zaključio je Krivošić.