Građani BiH slabo poznaju reanimaciju: Većina ne reaguje do dolaska hitne pomoći

Građani BiH slabo poznaju reanimaciju: Većina ne reaguje do dolaska hitne pomoći

Iznenadni srčani zastoj čest je uzrok smrti u Bosni i Hercegovini, ali mnogi od života osoba koje dožive zastoje mogli bi se spasiti kada bi više građana naše zemlje poznavalo osnove reanimacije.

Međutim, Bosanci i Hercegovci su slabo upoznati sa značajem ranog započinjanja reanimacije, te u većini slučajeva ne reaguju do dolaska hitne pomoći. Pri tome se u javnosti malo pažnje posvećuje ovom problemu, smatraju iz Udruženja hitnih medicinskih tehničara Federacije BiH.

Pet minuta za oživljavanje

Kada čovjeku stane srce, stručnjaci pojašnjavaju da ostaje tek pet minuta za oživljavanje. Najveću šansa da čovjek preživi pruža reanimacija u prvoj minuti. Bez pravilne reanimacije teško je nekoga vratiti u život nakon pet minuta. Za ovo vrijeme hitna pomoć teško stiže do bilo koje lokacije. Stoga je poznavanje osnova reanimacije od izuzetne važnosti za cijelo društvo.

“Ukoliko se ne započne reanimacija, šanse za preživljavanje pacijenta sa srčanim zastojem se smanjuju za 10 posto svake minute, za razliku od smanjenja od dva do tri posto ako neko započne reanimaciju u prvoj minuti, pa do dolaska hitne pomoći kojoj je potrebno u prosjeku od šest do osam minuta, ali nekad i mnogo duže, što pokazuje izuzetnu važnost brze reakcije građana”, govori nam Aner Duraković, predsjednik Udruženja hitnih medicinskih tehničara FBiH.

Do 70 posto iznenadnih srčanih zastoja u našoj zemlji se dešava izvan bolnice, što znači da njima među prvima mogu svjedočiti članovi porodice, prijatelji, radne kolege ili pak slučajni prolaznici.

“Potencijalno smrtonosni jaz u vremenu prije dolaska hitne medicinske pomoći građani u većini slučajeva mogu uspješno premostiti. Učinkovit CPR je vrlo lako naučiti, a građani koji započnu reanimaciju ne mogu pacijentu nanijeti nikakvu štetu. Tri do pet minuta nakon srčanog zastoja ćelije mozga zbog nedostatka kisika počinju odumirati. To je nepovratan proces. Kvalitetnim kompresijama građanin koji započne reanimaciju pokreće cirkulaciju. U krvi ima zaliha kisika koje prilikom reanimacije dolaze do mozga te se na taj način nastradalom do dolaska hitne pomoći daje šansa da preživi. Započinjanjem reanimacije šanse za preživljavanje pacijenta se povećavaju tri puta. I pored svega, stopa građana koji započinju reanimaciju na mjestu događaja je manja od 20 posto u svijetu”, pojašnjava Duraković.

Uvođenje časova CPR-a u škole

Udruženje hitnih medicinskih tehničara FBiH od svog osnivanja radi na zdravstvenom prosvjećivanju stanovništva, pokušavajući ih zainteresovati za ovu jako bitnu temu.

Nakon osnivanja su izdali brošuru “Osnovno održavanje života uz upotrebu AED” u kojoj su detaljno objasnili sve o ranom započinjanju reanimacije prema najnovijim smjernicama. Ova brošura je završila u rukama brojnih građana koji su, nadati se, nešto i naučili iz nje.

Iz Udruženja podsjećaju i da su uprkos pandemiji ove godine uspjeli biti dio svjetske kampanje “Svi građani svijeta mogu spasiti život” kada su u Sarajevu, Banjoj Luci, Brčkom, Konjicu, Kiseljaku i Donjem Vakufu 16 i 17. oktobra učili građane kako da u tri koraka započnu reanimaciju. Inače, prošle godine u sklopu ove akcije 5,4 miliona građana širom svijeta je naučilo osnove reanimacije.

Krajnji cilj, govori nam Duraković, jeste postići da stopa reanimacija koje započinju građani u svakoj zemlji bude najmanje 50 posto, što to bi rezultiralo stotinama hiljada spašenih života širom svijeta.

“Da bi se postigla ta stopa nije dovoljno samo obučavati ljude dobrovoljno, već dovesti do toga da poznavanje CPR-a bude obavezno za radnike, pogotovo policiju, vatrogasce, zaštitare, kao i za studente i učenike. Posebna pažnja u svijetu se posvećuje učenicima u osnovnim školama. Inicijativu ‘Kids save lives’ je podržala Svjetska zdravstvena organizacija 2015. godine, a poslije i Evropski parlament. U saradnji s autorom projekta i Njemačkim reanimacionim vijećem mi smo pripremili inicijativu za BiH, a kako bi i naša djeca učila ono što trenutno uče njihovi vršnjaci u Evropi i svijetu. To je projekt u kojem djeca od 12 godine u osnovnoj školu uče osnove reanimacije. Riječ je o samo dva časa godišnje koja su dovoljna da djeca za cijeli život nauče kako započeti reanimaciju”, otkrio nam je Duraković.

Iako vozači u BiH prilikom polaganja vozačkog ispita prolaze kroz časove pružanja prve pomoći, iz Udruženja hitnih medicinskih tehničara govore nam da čak i ova populacija slabo poznaje osnove reanimacije. U rijetkim slučajevima na terenu zatiču vozače kako pružaju prvu pomoć ili rade reanimaciju nakon saobraćajnih nezgoda.

“Nadamo se da će se ovoj temi pristupiti ozbiljnije i da ćemo kroz brojne projekte animirati javnost i institucije da što prije imamo dovoljan broj građana koji će započinjati reanimaciju i time omogućiti da mnogi životi budu spašeni”, poručili su na kraju iz Udruženja hitnih medicinskih tehničara FBiH.

Klix.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE